Je li moguće da članovi prosječnoga hrvatskog kućanstva jednoga dana proizvode struju koja će im biti dostatna za normalno funkcioniranje, a akumulirani višak prodaju HEP-u i drugim distributerima električne energije na tržištu?
Informatičar Branko Belak i njegov otac, sveučilišni profesor dr. Stipe Belak, tvrde da je to realnost, i da će, prihvate li u Vladi i resornom ministarstvu gospodarstva model koji su oni autorski zaštitili, Hrvatska u skoroj budućnosti prestati uvoziti električnu energiju, a građani bitno manje plaćati račune za struju. O čemu se radi?
“Danas svi znamo za one koji proizvode električnu energiju putem solarnih panela, i na osnovi sklopljenih ugovora s HEP-om, prodaju je tom državnom poduzeću i po 2,5 kune po kilovatsatu. U slučaju da zaživi naša ideja, koju je moj sin zaštitio kod Društva inovatora u Splitu, struja bi se prodavala za samo 40 lipa po kilovatsatu, pa bi na koristi bili i HEP, kao javno poduzeće koje financiraju porezni obveznici, ali i sami potrošači”, tumači dr. Belak.
Radi se o tome da su Branko i Stipe Belak, sin i otac, dogovorili s jednim našim renomiranim proizvođačem elektroopreme, čije ime iz razumljivih razloga (još) kriju, proizvodnju prototipa kućne solarne centrale, a koju bi javnosti mogli predstaviti za mjesec dana. Komponente, objašnjavaju, za proizvodnju solarne energije već postoje, Kinezi ih za male novce plasiraju na svjetsko tržište, ali nitko nije izradio cijeli uređaj veličine ormarića za struju, koji je ključan za ovakav način proizvodnje električne energije iz prirodnih izvora.
PROČITAJTE JOŠ
“Pojednostavljeno, da sad ne ulazimo u tehničke detalje koje znaju samo električari i inženjeri, sve što vam je potrebno od glavnih elemenata za takvu kućnu centralu jesu solari, inverteri, sinkronizatori na mrežu i zaštita od povratnog napona.
Ako bi Ministarstvo gospodarstva razmotrilo naš model “skladištenja”, a ne prodaje viška električne energije kako se to sad radi – svi bi bili na dobitku. Kad smo već povlačili paralele s poljoprivrednicima koji proizvedu hranu za sebe, onda možemo našu kućnu solarnu centralu usporediti s “frižiderom” u koji bi spremali višak struje.
Taj višak energije koji bi se stvorio u kućnoj radinosti, prodavao bi se HEP-u po zaista minimalnim cijenama, a i oni bi svoju struju prodavali malim proizvođačima kad im je ponestane iz obnovljivih izvora – u zimskim mjesecima ili noću – također za samo 40 lipa po kilovatsatu”, objašnjava za Slobodnu Dalmaciju.
