Izdašni programi "zelenih" javnih ulaganja bili bi najisplativiji način oživljavanja gospodarstva i zadavanja odlučujućeg udarca klimatskim promjenama, ocjenjuje se u istraživanju američkih i britanskih ekonomista.

„Kriza uzrokovana Covid-om 19 mogla bi značiti prekretnicu u borbi s klimatskim promjenama“, napisali su autori istraživanja dodajući da će mnogo toga ovisiti o izboru mjera donesenih u sljedećih šest mjeseci.

Među autorima istraživanja za koje se očekuje da će potaknuti inicijative za “zelenim oporavkom” širom svijeta, su nobelovac Joseph Stiglitz sa Sveučilišta Columbia i ugledni britanski klimatski stručnjak Lord Nicholas Stern.

Budući da vodeća gospodarstva pripremaju goleme ekonomske pakete za ublažavanje šoka koji je prouzrokovala pandemija koronavirusa, mnogi investitori, političari i tvrtke vide jedinstvenu priliku za pomakom prema niskougljičnoj budućnosti.

Autori studije istražili su više od 700 ekonomskih mjera poticaja pokrenutih tijekom ili od financijske krize 2008. godine, anketirali su 231 stručnjaka iz 53 zemlje, uključujući visoke dužnosnike ministarstava financija i središnjih banaka.

Rezultati sugeriraju da zeleni projekti poput poticanja obnovljivih izvora energije ili energetske učinkovitosti stvaraju više radnih mjesta, daju veće kratkoročne povrate i povećavaju dugoročne uštede u odnosu na tradicionalne mjere poticaja.

Autori upozoravaju da postoje neki rizici s ekstrapolacijom iz prošlih kriza, kako bi se razabralo koji bi paketi za oporavak mogli pomoći, s obzirom na moguću nevoljkost ljudi da putuju ili se druže nakon pandemije.

Unatoč tomu, dodaju, s obzirom da su emisije ugljika na putu najvećeg pada u ovoj godini, vlade bi sada mogle odlučiti da ili slijede ciljeve neto nultih emisija ili se “zaključaju” u sustav fosilnih goriva iz kojeg bi bilo „gotovo nemoguće pobjeći“.

„Smanjenje emisija koje je pokrenuo Covid-19 moglo bi biti kratkotrajno, ali naše istraživanje pokazuje da se možemo odlučiti na bolju ponovnu izgradnju, zadržavajući mnoga poboljšanja koja smo osjetili u čišćem zraku, vraćanju prirodi i smanjenjima emisija stakleničkih plinova“, rekao je glavni autor i direktor Smith School of Enterprise and Evironment na Oxfordskom sveučilištu Cameron Hepburn.

Kako do čiste energije?

Istraživanje je identificiralo sektore koji bi mogli snažno pridonijeti ponovnom pokretanju gospodarstva, stvaranju radnih mjesta i unaprjeđivanju klimatskih ciljeva.

Tako se navodi da bi se industrijske zemlje trebale usredotočiti na podršku „čistoj fizičkoj infrastrukturi“, poput solarnih ili vjetroelektrana, nadogradnje električnih mreža ili povećanja upotrebe vodika.

Predlaže se i rekonstrukcija za poboljšanje učinkovitosti izgradnje, obrazovanja i obuke, projekata obnove ili očuvanja ekostustava te istraživanja čistih tehnologija.

U zemljama s nižim i srednjim dohotkom treba podržati poljoprivrednike u ulaganjima u klimatski prihvatljivu poljoprivredu, stoji u istraživanju.

Među najgorim mjerama istaknuta je pomoć zrakoplovnim kompanijama bez “klimatskih uvjeta”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.