Ruski BDP past će zbog korone gotovo 10 posto

Ekonomija 22. svi 202011:48 > 11:49
DIMITAR DILKOFF / AFP

Rusko gospodarstvo smanjit će se u drugom tromjesečju 9,5 posto zbog mjera suzbijanja zaraze koronavirusom, objavio je ministar ekonomije Maksim Rešetnikov, predviđajući povratak na pretkriznu razinu tek 2022. godine.

“Glavni su razlog pada BDP-a u ovoj godini unutarnja ograničenja” koja su uvedena gospodarstvu kako bi se zaustavila pandemija koronavirusa a najviše će utjecati (na aktivnosti) u drugom tromjesečju, rekao je ministar ruskim novinskim agencijama.

U trećem tromjesečju BDP bi trebao pasti 6,3 posto, te 5,2 posto u posljednja tri ovogodišnja mjeseca, uz oporavak aktivnosti paralelno ukidanju ograničenja, citirao je ministar procjene ministarstva.

U prvom tromjesečju gospodarstvo je poraslo skromnih 1,6 posto budući da su ga ograničenja ‘okrznula’ tek krajem ožujka.

U cijeloj 2020. godini BDP bi trebao pasti pet posto, procjenjuju u ministarstvu. Središnja banka predvidjela je u travnju 6-postotni pad.

Ministar gospodarstva očekuje da će većina ograničenja biti ukinuta do kraja ljeta, iako će odluka ovisiti o tome kako će se epidemija razvijati.

“Izračune smo bazirali na pretpostavci da će ograničenja definitivno biti ukinuta u kolovozu odnosno rujnu, ali … sve ovisi o epidemiološkoj situaciji”, rekao je.

VEZANE VIJESTI

Kompanije će se morati pridržavati novih propisa, poput obaveznog nošenja maski, dodao je ministar.

“U 2021. godini očekujemo rast gospodarstva za 2,8 posto” i povratak na predkriznu razinu u prvoj polovini 2022. godine, upoznao je Rešetnikov novinare s procjenama vlade.

Istaknuo je da prognoze ne uključuju mjere pomoći gospodarstvu koje će vladi vjerojatno predočiti u ponedjeljak.

Ruska agencija za statistiku odvojeno je u četvrtak izvijestila da je industrijska proizvodnja u travnju pala 6,6 posto jer su mnoge kompanije bile prisiljene zatvoriti pogone.

Rusija je krajem travnja uvela “neradno” razdoblje, što je bio “odlučujući faktor za smanjenje industrijske proizvodnje”, navodi se u Rosstatovom priopćenju.

Ruskom su gospodarstvu već i prije pandemije naštetile niske cijene nafte, ključnog izvoznog proizvoda. Naftna tržišta pritisnuo je višak u opskrbi i sukob vodećih proizvođača oko njezinog smanjenja, koji je eskalirao u rusko-saudijski cjenovni rat.

U vrijeme pandemije kompanije je dodatno pritisnuo nalog predsjednika Vladimira Putina da unatoč obustavi poslovanja nastave radnicima isplaćivati plaće, piše AFP.

Putin je prošlog tjedna ublažio niz mjera kako bi smanjio pritisak na gospodarstvo, iako je epidemija koronavirusa počela usporavati tek proteklih dana. Ocijenio je taj potez nužnim, jer su ograničenja, kako je rekao, “naštetila milijunima građana”.

Ruska revizorska komora predviđa da će broj nezaposlenih u ovoj godini porasti sa 2,5 na osam milijuna.

Većina mjera i dalje je na snazi u mnogim regijama, uključujući i glavni grad Moskvu. Rusija je na drugom mjestu u svijetu, iza SAD-a, po broju registriranih slučajeva koronavirusa, ukupno 317.554 pozitivno testirana do četvrtka.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.