Napadom Rusije na Ukrajinu započela je geopolitička prekretnica posebno teška za Europu, kojoj je ovisnost o uvozu energije Ahilova peta, a očekivani daljnji rast cijena energenata mogao bi produljiti razdoblje visoke inflacije te uzrokovati propadanje nekih malih i srednjih poduzeća, ocjenjuju analitičari austrijske Raifeisenbank International (RBI).

Nakon desetljeća u kojima je Europa uspješno prakticirala mirovni projekt bez vojnog razmještaja, načelo nenasilja i suvereniteta teritorija već je nekoliko puta narušeno, konstatiraju iz RBI-ja.

Pomicanje granica i vršenje političkog utjecaja u Europi vojnom silom, uz prihvaćanje znatnih rizika sankcija plus odbacivanje dugogodišnjih gospodarskih partnera, čini se legitimnim instrumentom moći za Rusiju. Već je posljednjih godina vidljiv sve veći utjecaj geopolitike na ekonomska i trgovinska pitanja, međutim, to nikada nije bilo na račun ekonomskih rizika, ističu iz RBI-ja u članku objavljenom u najnovijim tjednim RBA analizama.

Nedavna eskalacija, ocjenjuju, komplicira bilo kakve ekonomsko-racionalne kalkulacije u odnosima s Rusijom i ovdje bi, po njihovom mišljenju, posljednji razvoj događaja, kao i rusko namjerno prihvaćanje scenarija ekstremnog rizika, trebali izazvati prepoznatljive i nužne promjene u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.

U svjetlu povijesnih trendova, takva invazija na Ukrajinu vjerojatno je početak niza daljnjih faza eskalacije, smatraju.

Ukrajini se uskraćuje državnost, a tu su i ruski interesi u Baltičkim državama i istočnoj Poljskoj. Stoga je opravdan strah kako će se ovaj europski sukob produžiti, navode u svojoj analizi.

Po njihovoj ocjeni, europska i američka diplomacija ovdje mogu samo neproporcionalno podići cijenu oštrim ekonomskim odvajanjem od Rusije. Dugoročno gledano, jedino što se može učiniti je postići minimalnu ravnotežu interesa sa sadašnjim ruskim vodstvom.

“Povratak na status quo ante bellum s Rusijom, posebno u ekonomskim pitanjima, čini nam se utopijskim – bez konkretnih temeljnih promjena”, procjenjuju u RBI-ju.

Razdoblje visoke inflacije će se nastaviti

Osvrnuvši se na ekonomski utjecaj uvedenih sankcija prema Rusiji na Europu, analitičari konstatiraju kako je jasno da one neće utjecati samo na Rusiju, već i na europski gospodarski razvoj.

Bilateralni trgovinski odnosi između država EU i Rusije već su neko vrijeme u padu, a čak su i ubrzani nakon invazije na Krim. Ahilova peta za Europu, međutim, ostaje njezina ovisnost o uvozu energije, posebice prirodnog plina. Zamjena je teško moguća u kratkom roku, kažu i napominju da su međutim učinci trenutni.

Pritom procjenjuju da Rusija neće zatvoriti plinsku slavinu, jer su joj hitno potrebni prihodi koji pokrivaju trećinu državnog proračuna. No, upozoravaju, moglo bi doći do daljnjeg povećanja cijena.

“Općenito, može se pretpostaviti da bi ionako visoka inflacija mogla biti znatno iznad cilja Europske središnje banke (ECB) od 2 posto ne samo u prvoj polovini 2022., već i u zimi 2022./23.”, procjenjuju u RBI-ju.

Najnoviji podaci iz veljače PMI indikatora za Europu i njemačkog IFO indeksa jasno su pokazali da prelijevanje cijena nije pogodilo samo industriju, već i maloprodaju i usluge. To znači da cjenovni uzgon u Europi postaje sve širi i nije samo pod utjecajem energetske komponente, konstatiraju.

Osim toga, kombinacija povećanja minimalne plaće u Njemačkoj i nedostatka radne snage bi trebala povećati potencijal za povećanje cijena u idućim godinama, smatraju.

Pretpostavljaju i da će značajno povećanje cijena energije uzrokovati propadanje nekih malih i srednjih poduzeća jer ne mogu apsorbirati eksploziju troškova u svojim prodajnim cijenama, a to će, smatraju, vjerojatno imati određene prigušne učinke na gospodarstvo u eurozoni.

“Općenito, međutim, još uvijek visoka globalna potražnja i smanjena ovisnost SAD-a i Kine o gospodarskim vezama s Rusijom trebali bi pomoći u izbjegavanju klizanja u srednjoročni scenarij stagflacije. U tom kontekstu, vjerojatno će se nastaviti već najavljeni prijelaz ECB-a s izrazito ekspanzivne na umjereniju monetarnu politiku. Prestanak negativnih kamatnih stopa barem se nazire”, ističu iz RBI-ja.

Za obuzdavanje pritiska na povećanje cijena bit će potrebne i referentne kamatne stope i kvantitativne mjere. To su okvirni uvjeti koji sami po sebi imaju prigušujući učinak na rizične klase imovine. To će također vjerojatno imati određene negativne učinke na gospodarstvo, ocjenjuju.

Što se tiče utjecaja na SAD, budući da ima manje izravnih veza s istočnom Europom, a i zbog svoje energetske samodostatnosti, prelijevanje negativnih efekata krize u Ukrajini u RBI vide uglavnom preko tržišta roba i raspoloženja na financijskim tržištima.

Tijek događaja iz minute u minutu pratimo OVDJE.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.