Na najave da će od idućeg tjedna cijene svih dizelskih goriva poskupjeti za 90 lipa po litri, a benzin za oko 70 lipa po litri, iz Vlade najavljuju da će interveniratii u trošarine ili marže.

U Novom danu o situaciji na tržištu goriva razgovarali smo s Ivanom Brodićem, glavnim urednikom Energypressa.

Kaže da je više razloga trenutačnog skoka cijena goriva: “Cijena nafte je burzovna kategorija, uvijek reagira na geopolitičke neravnoteže. Možemo reći da je šesti krug sankcija prema Rusiji pokrenuo cjenovni udar. Što se tiče cijena goriva, ne vidim tu posljedice špekulacije na tržištu, raste dobavna cijena goriva i sirovne nafte, imate trošarine, porez na dodanu vrijednost, nemaju tu kompanije puno prostora za špekuliranje. Još se oporavljamo od pandemije, dobavni pravci su u krizi. Do situacije primirja u Ukrajini, rast će cijene i bit će neravnoteža.”

“Intervencija u marže udar je na kompanije”

“Vlada reagira politički logično, moraju olakšati građanima međutim pitanje je što će se postići intervencijama u trošarine. Tim novcem se financiraju i neke infrastrukturne politike, autoceste i ceste. Ako govorimo o intervencijama u marže, to je indirektan udar na proračun jer govorimo o poreznim obveznicima. Nije dobro za poslovnu praksu ako kompanije posluju s gubitkom, oni trebaju puniti proračun. Nismo čuli najavu o smanjenju PDV-a na gorivo. Logično, država računa na taj dio kolača, no mislim da bi u ovom trenutku to bila primjerena mjera s obzirom na tržišne neravnoteže. Ima puno mehanizama. Plivajuće trošarine spominju mnogi porezni stručnjaci. Time bi se moglo trajnije intervenirati u cijene” rekao je.

“Mađarska mjera je svinjarija u odnosu na tržište EU-a”

Brodić je komentirao primjer Mađarske koja se odlučila pobrinuti za svoje tržište i zabraniti vozačima iz inozemstva, naročito u pograničnim područjima, da po istoj cijeni koriste gorivo:

“Ta unutarnjopolitička mađarska mjera je svinjarija. Ako govorimo o zajedničkom tržištu, ne bi smjelo biti diskriminacije slobodnog protoka roba i usluga. Nejasno mi je kako će takvu mjeru braniti pred europskim institucijama.”

Kako nadoknaditi smanjenu rusku proizvodnju pod utjecajem sankcija?

“Ruska proizvodnja nije smanjena. Pronalaze nove putove izvoza. Dvije trećine svijeta ne podržavaju sankcije, pitanje je samo infrastrukture. U svjetskoj kumulativi trgovine Rusija iznosi 11 posto, a i prije embarga na tržištu je nedostajalo oko milijun barela na dan. Vjerojatno će se dogoditi omekšavanje politike ponude zemaja OPEC-a ali nisam siguran hoće li to biti dostatno. Ako se dogodi povećanje proizvodnje Saudijska Arabija i ostalih članica, kriza bi se mogla ublažiti”, otkrio je Brodić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.