Na snagu je i službeno stupio plan Europske unije u kojem od zemalja članica traže da do travnja smanje potrošnju plina za 15 posto, a sve zbog straha da će Rusi posve obustaviti isporuku. Neke su zemlje dobile izuzeće jer nisu izravno spojene na europsku plinsku mrežu. Hrvatska se nije protivila planu uštede, ali danas, kada cijela Europa planira što učiniti, a neke zemlje već pokreću konkretne poteze, u Ministarstvu gospodarstva ne misle da trebaju javnosti poslati poruku pa od njih nismo čuli ništa.

Smanjite radijatore i štedite plin, Europska unija to traži od vas. Neki hrvatski građani razmišljaju o uštedama, drugi ne.

“Zapravo ne. Ni sad ne koristimo puno grijanje. U stanu smo stisnutom sa svih strana pa se krpamo na susjede. Ako oni odluče gasiti, onda ćemo mi paliti. Ali ljeto je, još sam opuštena, na jesen će me stići te brige”, kazala nam je jedna sugrađanka.

“Štedim koliko mogu od prije, ne samo sada. Gasim svjetla, živim sa sinom, ima nas više. Govorim unucima, gasi svjetlo, ne mora gorjeti”, kazao je drugi gospodin.

“Pazim kad perem veš, pazim kad se pere suđe, da ne grijem sve prostorije ako je nepotrebno”, nabraja nam još jedna sugrađanka dodajući da više od toga ne može paziti.

Ministarstvo gospodarstva danas o svemu nema ništa za reći. Prije desetak dana ministar Davor Filipović predstavio je plan uštede energije – grijanje na 21 stupanj, hlađenje na 25, uporaba LED rasvjete, javnog prijevoza i jeftinije tarife struje.

Novotny poručuje da se treba štedjeti, Sever se pita – kako

“U Hrvatskoj se uvukao gratis mentalitet, da je energija jeftina i skoro besplatna. Taj mentalitet se ne može Vladinim apelima promijeniti već ekonomskim mehanizmom, tako da kućanstva i poduzetnici vide da na visokoj cijeni energije treba štedjeti”, smatra ekonomski analitičar Damir Novotny.

Kako još više štedjeti pita se sindikalist Krešimir Sever. Mirovine i plaće su male i situacija u EU nije ista za sve.

“Nije ista za nekoga u Njemačkoj i nekoga u Hrvatskoj. Tko ima višak dohotka moći će namiriti razliku i za poskupjelu hranu i poskupjele energente”, kaže predsjednik SSSH-a.

Skladište se puni, ali deseterostruko skuplje

Vlada i stručnjaci kažu da će energenata biti dovoljno pa tako i plina. Podzemno skladište plina Okoli puni se prema planu.

“Danas možemo reći da smo dopunjeni sa 60 posto prodajnih kapaciteta i stabilna je dinamika punjenja. Očekujemo da će do kraja sezone biti dopunjeno sa 90 posto kapaciteta”, tvrdi Vlado Vlašić, direktor Podzemnog skladišta plina.

A kraj sezone je 1. listopada. Europa je na 72 posto. Okoli puni Vlada, ne privatnici, i javna je tajna da to radi po 10 puta višoj cijeni nego lani. Uštede od 15 posto na plinu ne tiču se podzemnog skladišta.

“Kao skladište mi određenu potrebu za plinom imamo i moramo tu minimalnu potrošnju održati da bi mogli svoju funkciju obavljati”, dodaje Vlašić.

Štednja u Njemačkoj već počela

O štednji se naveliko govori i u Njemačkoj, od koje se očekuje da potroši 10 milijardi kubnih metara plina manje. Kancelar Olaf Scholz posjetio je industrijsko područje na kojem je zagovarao uporabu hidrogena kao energenta. To je obrana našeg suvereniteta, poručuje.

“Ovo nije prilika samo za klimu, okoliš i razvoj naše zemlje kao industrijske nacije, već i za energentsku neovisnost”, kazao je Scholz.

Neki gradovi u Njemačkoj već štede. Berlin je tako ugasio noćnu rasvjetu na poznatim javnim spomenicima. U Hrvatskoj će se o tome razmišljati kada dođu hladniji dani.