Jedna od glavnih američkih poruka sa sigurnosne konferencije u Münchenu bila je da Europa mora učiniti više za svoju obranu i sigurnost.
Novo izvješće pokazuje da je globalna potrošnja na obranu porasla na sasvim novu razinu. Zemlje u Aziji, na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi te u Europi zabilježile su velika povećanja proračuna, piše Međunarodni institut za strateške studije (IISS).
Europa, NATO i Rusija
Tijekom prošle godine, europska obrambena potrošnja skočila je za 11,7% u realnom iznosu na oko 436 milijardi eura, a 2024. je bila i deseta uzastopna godina u kojoj je zabilježen rast. Ruska invazija na Krim 2014. povećala je percepciju prijetnje diljem kontinenta i obnovila dugogodišnje obveze članica NATO-a da potroše 2% BDP-a na obranu.
Regionalnim rastom u 2024. dominiralo je stvarno povećanje njemačkog proračuna za obranu od 23,2%, no IISS navodi da je budući rast obrambenog proračuna neizvjestan zbog raspada koalicije i nadolazećih izbora.
Proračuni za obranu u drugim zemljama također su značajno porasli, poput Poljske, koja je 2024. bila na 15. mjestu po najvećoj potrošnji na obranu. Inače, 2022. Poljska je bila 20. Bez obzira na to, europski rast nadmašuje porast ukupnih vojnih izdataka Rusije, koji su porasli za 41,9% u realnom iznosu i dosegnuli su 139 milijardi eura.
Ruska potrošnja u 2024. predstavljala je ekvivalent od 6,7% BDP-a, što je više nego dvostruko više od razina u godinama prije nego što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu. Takva potrošnja i povezani fiskalni pritisci vjerojatno će se nastaviti u 2025., pri čemu se procjenjuje da će prepoznatljiva potrošnja za obranu dosegnuti 7,5% BDP-a, navodi IISS.
Povratak Trumpa
Suprotno tome, rast američke obrambene potrošnje u 2024. ostao je ograničen Zakonom o fiskalnoj odgovornosti iz 2023. Povratkom Donalda Trumpa u Bijelu kuću pojačao se pritisak na europske članice NATO-a da povećaju svoje izdatke za obranu. Trump je u siječnju rekao da bi se minimalna razina izdataka za članice NATO-a trebala povećati na 5% BDP-a. Kad bi europske članice NATO-a zadržale stopu rasta iz 2024., tada bi potrošnja za obranu dosegnula prosječnih 3% BDP-a u roku od pet godina i 5% u roku od deset.
Međutim, održavanje visoke stope rasta iz 2024. vjerojatno je neizvedivo za većinu zemalja, ističe IISS. Na temelju dosad odobrenih proračuna, ne očekuju se tako velika povećanja u 2025. godini. Istovremeno, europski čelnici morat će promišljati i o tome kako odgovoriti na potencijalno slabljene američke obveze prema regionalnoj sigurnosti.
Međutim, fokus na postotak BDP-a i dalje izaziva zabrinutost jer prikriva stvarne sposobnosti, doprinose, održivost i učinkovitost potrošnje, dok također potiče države da usvoje šire definicije potrošnje za obranu. Mnoge zemlje već koriste izvanproračunske instrumente dopunskog financiranja za povećanje potrošnje.
Stanje po državama
IISS donosi uvid u obrambeni proračun za trenutačne članice NATO-a. Prikazuju se podaci od 2008. do 2024. godine. Što se tiče protekle godine, Hrvatska je, uz nekoliko zemalja regije, bila na donjem dijelu ljestvice s obrambenim proračunom od 1,25 milijardi dolara, odnosno oko 1,19 milijardi eura.
Nešto lošije od Hrvatske stoje Slovenija, Luxembourg, Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora. Na posljednjem mjestu nalazi se Island.
SAD je, očekivano, na prvom mjestu i ima daleko najveći obrambeni proračun (oko 924 milijarde eura). Na drugom je mjestu 2024. godine bila Njemačka (82 milijarde eura), a slijedi ju Ujedinjeno Kraljevstvo (77 milijarde eura). Francuska je na četvrtom mjestu s oko 60 milijardi eura, a na petom je Italija s 33 milijarde eura. Sve ostale članice imaju obrambeni proračun manji od 30 milijardi eura, a detaljne brojke pogledajte OVDJE.
Raširen rast
Azijski proračuni za obranu nastavili su rasti umjerenim tempom u 2024., u skladu s njihovom putanjom tijekom posljednjeg desetljeća. Kineski proračun za obranu porastao je za 7,4% u realnom iznosu, nadmašivši prosječnu stopu od 3,9% za ostatak regije unatoč značajnim porastima u Japanu i Indoneziji.
Potrošnja u regiji koja obuhvaća Bliski istok i Sjevernu Afriku porasla je nakon 2021. godine dodatno se ubrzala 2024. kako se rat između Izraela i Hamasa intenzivirao i širio.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!