Iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) upozoravaju da bi zbog načina provedbe natječaja za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta, 150 tisuća hektara državne zemlje moglo ostati neobrađeno i nezasijano godinu ili dvije, što je 15 posto ukupne površine poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj.

Predsjednik HPK Mladen Jakopović u ponedjeljak je na konferenciji za novinare podsjetio na istek ugovora o najmu državnih poljoprivrednih površina i vakuum koji se pojavljuje za vrijeme provedbe natječaja za poljoprivredne površine.

“Najveći problem, osim rasporeda bodovanja, je to da u prijelaznim i završnim odredbama zakona ne piše što sa zemljom u pravnom vakuumu, kada nekome istekne ugovor, pa dok sljedeći zakupac ne dobije tu zemlju, a to je taj dugi period od šest, devet ili više mjeseci”, rekao je Jakopović.

#related-news_0

Kaže da je situacija sa zemljištima postala izuzetno komplicirana, jer brojne općine i gradovi nisu provodili natječaje za zakup, a proizvođači su koristili zemljišta na temelju ugovora, to jest potvrda koje su sada istekle.

Zbog toga proizvođači više nemaju pravnu osnovu za korištenje zemlje koju su do sada obrađivali, a na teren se šalju inspekcije koje izriču kazne, jer Zakon o poljoprivrednom zemljištu propisuje da korištenje poljoprivrednog zemljišta bez pravne osnove nije dopušteno, kaže Jakopović.

Kao drugi problem Jakopović navodi što jedinice lokalne samouprave mogu, ali ne moraju odrediti maksimalnu površinu državnog poljoprivrednog zemljišta koja se može dati jednom poljoprivrednom gospodarstvu na njihovom teritoriju.

Pojedine jedinice lokalne samouprave ograničavaju površinu poljoprivrednog posjeda na 30 hektara pa i manje, rečeno je.

Jakopović kaže da takva raspodjela vodi do bankrota dosadašnjih posjednika, jer ne mogu zadržati poljoprivredno gospodarstvo s 10, 20 ili 30 posto dosadašnjeg zakupa zbog mehanizacije, broja zaposlenih, broja stoke i drugog.

#related-news_1

“Sada imamo slučaj da u susjednim općinama jedna ima maksimalnu dopuštenu površinu za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta od 30 hektara, a druga 1.000 hektara. Pitamo se, kakvu strategiju poljoprivredne proizvodnje da tu primijenimo?”, rekao je Jakopović.

Dugogodišnji zakupci, uredni posjednici počeli su gubiti poljoprivredna zemljišta koje su godinama obrađivali, kazao je i dodao da su na temelju tog zemljišta zakupci koristili mjere ruralnog razvoja koje će, ako im se spusti ekonomska vrijednost, morati vraćati.

Stvaramo mrtve kapitale

Zbog svega toga HPK procjenjuje da će oko 150 tisuća hektara državnih poljoprivrednih površina ostati neiskorišteno, što čini otprilike 15 posto ukupne poljoprivredne površine u Hrvatskoj.

“Stvaramo mrtve kapitale, a imamo ogroman broj napuštenih farmi ostalih još iz nekadašnjih propalih operativnih programa”, istaknuo je Jakopović.

Svinjogojac Antun Golubović rekao je da se ovakvom politikom tjeraju poljoprivrednici u druge zemlje.

#related-news_2

Kao veliki problem također navodi i ulaganje Hrvatske u poljoprivredu iz europskih fondova koje je gotovo u visini PDV-a (25 posto), odnosno 24 posto, dok zemlje poput Austrije ulažu 101 posto.

Naveo je i primjer Brodsko-posavske županije gdje ima zemlje, ali ostat će neobrađena zbog načina raspisivanja natječaja.

Na konferenciji za novinare HPK je pozvao hrvatske potrošače da tijekom blagdana kupuju što više domaće poljoprivredne proizvode i hranu jer je to jedan od načina da se potakne domaće gospodarstvo, zapošljavanje i poljoprivredna proizvodnja.