Jako pao indeks ekonomske klime. Analitičar: "Kad i ove dvije kategorije počnu padati, idemo u recesiju"

U izvješću stoji da je u Hrvatskoj indeks ekonomske klime (ESI) u ožujku pao za 1,7 bodova u odnosu na veljaču te je na najnižoj razini od kolovoza 2023. godine.
Posebno je istaknut val pesimizma u uslužnom sektoru u kojemu je ESI pao za čak 10,7 bodova. Ističe se i da menadžeri znatno lošije ocjenjuju poslovanje i potražnju u protekla tri mjeseca i imaju pesimistične prognoze za proljeće. Ukratko, neizvjesnost je velika i kod nas i u većem dijelu Europske unije, a posebno su sumorne prognoze u sektoru usluga.

Tri razloga pada ekonomske klime

Izvješće nam je prokomentirao ekonomski analitičar Petar Vušković koji smatra da razlog pada ekonomske klime i u Hrvatskoj i u EU treba tražiti u geopolitičkoj nestabilnosti.

"Mir je pretpostavka ekonomskoj aktivnosti. Trenutno na svijetu postoji nekoliko kriznih žarišta. Ovdje su to Istočna Europa, Baltik i zapadni Balkan. Drugi razlog su carine. Slobodno tržište ne poznaje carine kao takve. Uz postojeću inflaciju, carine dodatno narušavaju uspostavljene cjenovne ravnoteže. Treći razlog je pad industrijske proizvodnje u Njemačkoj. Dobavljači iz ostalih djelova EU bilježe pad potražnje što utječe na pad robne razmjene odnosno smanjeni izvoz", kaže.

"Trgovinski ratovi najviše će koštati SAD"

Vušković spominje i potencijalni rast kamatnih stopa, kao dodatni razlog padu ekonomske klima kod nas i u Europi.
"Primjerice, neke financijske institucije već su najavile rast kamatnih stopa i to za dva posto u odnosu na travanj. Riječ je o kratkoročnom zaduživanju. To znači da će novac postati skuplji i porast će troškovi zaduživanja, što ne odgovara ni građanima ni poduzećima. Takve kamatne politike dovode do smanjivanja potrošnje. Dodatno lošim prognozana pridonose i burzovne oscilacije koje su posljedica trgovinskih ratova. Oni su ozbiljan ekonomski apsurd koji će najviše koštati Sjedinjene Američke Države", smatra.

"Treba pratiti inflaciju i broj zaposlenih"

Vuškovića smo pitali zašto je pad ekonomske klime, odnosno trenutni ekonomski pesimizam najizraženiji upravo u sektoru usluga.

"Usluge ponajprije reagiraju na pad ekonomske aktivnosti. Građani se najprije odlučuju za odgodu svojih potreba u uslugama, primjerice hotelima, restoranima, turističkim agencijama... Drugi razlog je što radnici u uslugama nisu vezani "čvrstim" ugovorima pa se brže otpuštaju. To stvara percepciju nesigurnog sektora", kazao je dodajući da se prisjetimo kako je to izgledalo u vrijeme pandemije.
Sve spomenuto zvuči kao najava klizanja u recesiju, no Vušković napominje da zasad o tome nema riječi.

"Mislim da još nismo došli do toga da možemo reći kako nas čeka recesija, premda su smanjena očekivanja i u uslugama. Dvije kategorije treba pratiti - inflaciju i broj zaposlenih. Kada obje kategorije krenu padati, kliznut ćemo prema recesiji. Za sada bojazni nema", ustvrdio je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok