Kineska robna razmjena s Rusijom porasla je u ožujku više od 12 posto, pokazali su podaci kineske carinske uprave, u opreci s trgovinskom politikom zapadnih zemalja koje su Moskvi uvele oštre sankcije zbog njezine invazije na Ukrajinu.

Vrijednost kinesko-ruske razmjene iznosila je u prošlom mjesecu 11,67 milijardi dolara, izvijestila je u srijedu kineska carinska uprava. U prva tri ovogodišnja mjeseca razmjena je poskočila 30,45 posto. Podaci odražavaju kontinuirani trend snažnog rasta razmjene između dvije države, u opreci s trgovinskom politikom zapadnih zemalja koje su Rusiji uvele oštre sankcije nakon njezine invazije na Ukrajinu krajem veljače.

Kina i dalje normalno surađuje s drugim zemljama, uključujući Rusiju i Ukrajinu, na području trgovine i ekonomije, izjavio je glasnogovornik carinske uprave Li Kuiwen.

Peking i Moskva sklopili su nekoliko tjedana prije početka invazije “neograničeno” strateško partnerstvo.

U 2021. godini kinesko-ruska razmjena poskočila je 35,8 posto, na rekordnih 146,9 milijardi dolara.

Rusija u Kinu izvozi u prvom redu naftu, plin, ugljen i poljoprivredne sirovine, napominje Reuters.

Američka prozivka

Američka ministrica financija izjavila je u srijedu da bi Kina trebala pomoći da se zaustavi “gnjusni rat” u Ukrajini jer će u protivnom izgubiti poziciju koju trenutno drži u svijetu. “Usrdno” se nadam da će Kina iskoristiti “poseban odnos” Rusijom kako bi nagovorila Moskvu da nastojanja usmjeri na dokončanje sukoba, rekla je Yellen u govoru u Altlantic Councilu, think-tanku bliskom NATO-u.

“Reakcija Kine na naš poziv da se prema Rusiji poduzmu odlučne mjere mogla bi utjecati na odnos svijeta prema Kini i njegovu spremnost da prihvati daljnju ekonomsku integraciju”, izjavila je. “Kakvi god bili kineski geopolitički ciljevi i strategije, ne vidimo bezazlenu intepretaciju ruske invazije niti njezenih posljedica po međunarodni poredak”, rekla je Yellen.

Kina ne može od svijeta očekivati da u budućnosti poštuje njezine apele na poštivanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta ako sama ne poštuje ta načela u Ukrajini “danas, kada je to važno”, naglasila je. Kina i Zapad sve će teže u budućnosti odvajati ekonomska pitanja od pitanja nacionalne sigurnosti, smatra američka ministrica financija.

Prijetnja “bipolarnog svijeta”

Odgovarajući na pitanja, Yellen je ipak naglasila da SAD mora blisko surađivati s Kinom kako bi se izbjegao bipolarni globalni poredak, s demokratskim državama tržišne orijentacije na jednoj i autokratskim državama s glavnom ulogom države u ekonomiji na drugoj strani.

Kinesko oslanjanje na državna poduzeća i slične prakse naškodili su američkim sigurnosnim interesima, ustvrdila je, dodavši da očuvanje sadašnjih odnosa zahtijeva promjene i suradnju Pekinga. “Voljela bih da sačuvamo prednosti duboke ekonomske integracije s Kinom, a ne da živimo u bipolarnom svijetu, ali mislim da je to prijetnja kojom se moramo pozabaviti”.

Strahuje također da će opetovane stroge mjere zatvaranja u Kini pokrenuti novi val poremećaja u nabavi koji bi mogli ugroziti oporavak svjetskog gospodarstva i založila se pojačano prebacivanje nabavnih lanaca u pouzdanije zemlje-partnere, bez geopolitičkih sukoba.

Kina protiv “unilateralnih sankcija”

Kina se “odlučno protivi” povezivanju kinesko-ruskih odnosa s ukrajinskom krizom, izjavio je glasnogovonik kineskog veleposlanstva u Washingtonu Liu Pengyu, dodavši da se Peking i dalje namjerava zalagati za razgovore o miru. “Kina se protivi svim oblicima unilateralnih sankcija i dugoročne jurisdikcije SAD-a i odlučno će braniti legitimna prava i interese kineskih kompanija i pojedinaca”, napisao je Liu u priopćenju poslanom elektronskom poštom.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.