Geometrija zgrade

Najprije se detaljno analizira geometrija zgrade – njezina površina, oblik i veličina. Površina vanjskih zidova, krova i poda igra ključnu ulogu, jer veći omjer površine i volumena znači i veće toplinske gubitke.

Toplinska izolacija

Sljedeći važan faktor je kvaliteta toplinske izolacije. Svaki dio zgrade – zidovi, krov, prozori i podovi – ima svoj koeficijent prolaska topline, takozvanu U-vrijednost. Što je U-vrijednost manja, to bolje zadržava toplinu unutar zgrade.

Procjenjuje se i sustav grijanja i hlađenja. Vrsta uređaja i njihova energetska učinkovitost (sezonski faktor i energetski razred) značajno utječu na ukupnu potrošnju energije. Isto vrijedi i za sustave koji pripremaju toplu vodu, poput bojlera ili solarnih kolektora.

Bitna stavka je i ventilacija – posebno ako postoji sustav povrata topline koji smanjuje gubitke. Sve se više pažnje posvećuje i korištenju obnovljivih izvora energije, poput solarnih panela, dizalica topline ili biomase, jer oni mogu znatno poboljšati energetski razred zgrade.

Na kraju, ne smije se zaboraviti klimatska zona u kojoj se zgrada nalazi. Hrvatska ima tri klimatske zone (A, B i C), koje određuju prosječne vanjske temperature i time utječu na potrebnu energiju za grijanje i hlađenje.

Koliko traje izrada energetskog certifikata?

Izrada energetskog certifikata obično traje od dva do sedam dana, ovisno o složenosti zgrade i dostupnosti dokumentacije.

Kod obiteljskih kuća s dobrom dokumentacijom postupak se može završiti za dva do tri dana.

Kod većih zgrada, ili ako nedostaju podaci, postupak može potrajati dulje.

Koliko košta energetski certifikat u Hrvatskoj?

Cijena varira ovisno o veličini objekta i složenosti:

Obiteljske kuće (do 400 m²)

• prosječna cijena: od 150 do 300 eura

Stanovi

• prosječna cijena: od 100 do 150 eura

Veće zgrade (stambene zgrade, poslovni prostori)

• može biti 400 eura i više

Cijene se mogu razlikovati ovisno o regiji, ali i o tome radi li certifikat veća tvrtka ili samostalni energetski certifikator.

Usporedba A i D razreda

Primjer zgrade s A energetskim certifikatom

Zamislimo noviju stambenu zgradu s 20 stanova, izgrađenu 2022. godine. Nalazi se u Zagrebu (klimatska zona B).

Konstrukcija i materijali

Vanjski zidovi: troslojna fasada s toplinskom izolacijom (20 cm kamene vune).

Prozori: PVC prozori s trostrukim IZO staklom i toplinskim prekidom (Uw ≈ 0,9 W/m²K).

Krov: debljina izolacije 25 cm.

Pod prema tlu: dodatna izolacija od 15 cm.

Grijanje i hlađenje

Grijanje: dizalica topline zrak-voda (COP ≈ 4,0), podno grijanje.

Hlađenje: dizalice topline s fan coil jedinicama.

Priprema tople vode: solarni kolektori + dizalica topline.

Ventilacija

Sustav ventilacije s rekuperacijom zraka (povrat topline do 80%).

Obnovljivi izvori energije

Na krovu su solarni paneli (fotonaponski sustav) koji proizvode električnu energiju za zajedničku potrošnju.

Rezultat – A certifikat

Zgrada troši manje od 50 kWh/m² godišnje za grijanje, hlađenje i pripremu tople vode. To znači vrlo niske troškove energije i izvrsnu toplinsku udobnost. Troškovi grijanja u prosječnom stanu od 60 m² su oko 15-20 eura mjesečno u zimskim mjesecima!

Primjer kuće/stana s D energetskim certifikatom

Zamislimo obiteljsku kuću iz 1985. godine, površine 120 m², smještenu također u Zagrebu (klimatska zona B).

Konstrukcija i materijali

- Zidovi: betonski blokovi bez dodatne izolacije (U ≈ 1,2 W/m²K).

- Prozori: stara drvena stolarija s jednostrukim staklom.

- Krov: minimalna ili nikakva izolacija (5 cm staklene vune).

Pod prema tlu: bez izolacije.

Grijanje i hlađenje

Grijanje: stari plinski kotao (učinkovitost oko 75%), radijatori.

Hlađenje: nema.

Priprema tople vode: električni bojler.

Ventilacija

Nema organizirane ventilacije; zrak “cirkulira” kroz pukotine.

Rezultat – D certifikat

Kuća troši oko 250 kWh/m² godišnje za grijanje i toplu vodu. Zimi su troškovi grijanja za tu kuću (120 m²) oko 250 eura mjesečno. Ljeti su temperature neugodno visoke jer nema klime, a zidovi se jako zagrijavaju.