(Pre)niske cijene hrane u trgovinama: Sprema se zabrana prodaje ispod nabavne cijene

To znači da u trgovinama, u pravilu, više neće biti moguće kupiti goveđe meso za svega nekoliko eura po kilogramu ili krumpir za nekoliko centi po kilogramu, što se u prošlosti znalo događati.

Ključna svrha zakonodavnog rješenja jest zaštititi i ojačati slovensko poljoprivredno gospodarstvo i prehrambenu industriju.

Posljedice

Problem borbe za niže cijene, kojima bi trgovine privukle kupce te „stiskanja dobavljača“, odnosno poljoprivrednika i drugih proizvođača hrane, prema riječima sugovornika, eskalirao je u razdoblju državnog popisa cijena košarice prehrambenih proizvoda koji se provodio 2022. i 2023. godine.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i prehrane Slovenije (MKGP) popisom cijena izvorno je nastojalo spriječiti neopravdano povećavanje cijena od strane trgovaca. No, na projekt se sručila lavina kritika. Cijene nekih proizvoda znatno su pale, a slovenske trgovine preplavilo je i manje kvalitetno meso iz inozemstva, koje su trgovci, vrlo vjerojatno, tijekom popisa prodavali s negativnim maržama. To znači da su cijene u trgovini bile niže od nabavne cijene po kojoj su trgovci kupovali proizvode od dobavljača. Kada su popisivači napustili trgovine, s polica su uglavnom nestali i jeftini proizvodi.

Kilogram pilećeg i svinjskog mesa, pa čak i goveđih odrezaka od buta, u jednom se trenutku mogao kupiti za 0,99 eura, što je u slučaju govedine manje od dvanaestine cijene prije početka popisa prehrambene košarice.

Trgovcima se računica isplati ako kupac, zbog niske cijene jednog proizvoda – primjerice mesa – odabere upravo njihovu trgovinu i pritom kupi dovoljno drugih proizvoda kojima trgovina pokrije gubitak na onima koji se prodaju „s minusom“.

Kako je za N1 Sloveniju rekla predsjednica Trgovinske komore Slovenije Mariča Lah, trgovci su se u vrijeme popisa prehrambene košarice „u strahu od mogućeg zamrzavanja cijena ili nekih drugih državnih mjera, često zajedno s dobavljačima, koristili različitim trikovima kako bi potrošačima olakšali kupnju, jer je tada naglasak bio isključivo na cijeni“.

"Osjećaj da hrana mora biti tako jeftina"

"Kada trgovina jednom prodaje meso za jedan euro ili krumpir za šest centi po kilogramu, kupac dobije dojam da hrana mora biti toliko jeftina“, za N1 Sloveniju objašnjava predsjednik Zadružnog saveza Slovenije Borut Florjančič. "Ta spirala spuštanja cijena prenosi se na dobavljače – proizvođače prehrambenih proizvoda i poljoprivrednike," dodaje.

On ističe da se nešto takvo ne može dogoditi kod prodaje automobila ili mobilnih telefona, gdje proizvođač trgovcu određuje preporučenu maloprodajnu cijenu. "Ni Coca-Colu ne možete prodavati ispod nabavne cijene – multinacionalne kompanije imaju moć koju seljak nema", dodaje predstavnik poljoprivrednih zadruga.

"Lokalni proizvođač po takvoj cijeni ne može proizvoditi u skladu sa standardima i pritom zaraditi, pa tržište preplavljuje jeftina uvozna roba. Potrošač doduše privremeno ima jeftiniju hranu, ali time slabi cijeli lanac opskrbe hranom," upozorava Florjančič.

Da su osim mesa u posljednjih godinu dana pod pritiskom spirale snižavanja cijena i povrće te voće, potvrđuje i povjerenik za odnose u lancu opskrbe hranom Branko Ravnik. Do prodaje ispod nabavne cijene može, prema njegovim riječima, doći i u drugim karikama lanca, ne samo u trgovinama, iako se upravo tamo to događa najčešće.

"Jako me zabrinulo što se događalo s povrćem, jer su se trgovci međusobno natjecali tko će ponuditi nižu cijenu – u početku ne nužno na štetu dobavljača,“ objašnjava Ravnik. "Ali ako jedna trgovina ponudi proizvod po vrlo niskoj cijeni, čak i ako to znači da ide u minus, druge trgovine joj konkuriraju sličnom cijenom – no te trošak spuštanja cijene prebacuju na dobavljače," opisuje on spiralu snižavanja.

Kako navode u MKGP-u, zasad ne planiraju ponovno uvođenje popisa i usporedbe maloprodajnih cijena.

Dvofazni postupak i iznimke

Novi Zakon o hrani uvodi zabranu prodaje ispod nabavne cijene, ali ona neće biti univerzalna. Zakon predviđa dvofazni postupak.

Kako objašnjavaju u MKGP-u, prodaja ispod nabavne cijene uvrštena je na popis nedopuštenih praksi – njih je u zakonu navedeno ukupno 28. Zabrana će se početi primjenjivati tek ako vlada, na temelju analize ministarstva i godišnjeg izvješća povjerenika za odnose u lancu opskrbe hranom, donese odluku o provedbi mjere.

Prema riječima povjerenika Ravnika, vlada će odlukom utvrditi sektore u kojima će se zabrana primijeniti. "To je svojevrsni kompromis, jer početna verzija zakona uopće nije predviđala mogućnost zabrane prodaje ispod nabavne cijene," dodaje on.

Zabrana ima više iznimaka. "Za nedopušteno postupanje ne smatra se prodaja ispod nabavne cijene u razdoblju neposredno prije isteka roka trajanja, pri potpunoj rasprodaji zaliha poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda zbog zatvaranja poslovanja, stečaja ili likvidacije poduzeća, pri prodaji zbog povlačenja proizvoda iz ponude i u drugim slučajevima koji ne sprječavaju, ne ograničavaju i ne narušavaju tržišno natjecanje,“ navodi se u prijedlogu zakona.

Prema riječima prehrambenog povjerenika, svrha predviđenih zakonodavnih mjera jest regulirati ono što je za društvo važno i ne smije biti potpuno prepušteno tržištu. Time se sprečava da oni koji imaju veću ekonomsku moć u lancu opskrbe zloupotrijebe svoj položaj.

Predsjednica Trgovinske komore pak ističe da je zabrana dvosjekli mač koji bi trebalo detaljnije proučiti. "Intervencije na tržištu u uvjetima razvijenog tržišnog natjecanja, kakvo postoji u slovenskoj maloprodaji, na dugi rok ne daju rezultate,“ smatra Lah, ali pritom pohvaljuje Ministarstvo poljoprivrede jer se, kako kaže, svi uključeni u prehrambeni lanac redovito sastaju i rješavaju moguće probleme na tržištu.

Istraživanja pokazuju da je cijena ključna

Kako pokazuje jedno od istraživanja na koje se poziva Trgovinska komora, za slovenske potrošače pri odluci o kupnji najvažnija je cijena. Samo 6 do 7 posto kupaca daje prednost podrijetlu proizvoda.

Prema riječima Mariče Lah, slovenski potrošač posjećuje i do pet različitih trgovina kako bi si pribavio potrebne proizvode. "Traži akcijske artikle i niže cijene te sve više poseže za robnim markama trgovina,“ kaže predsjednica komore.

Hoće li cijene za kupce porasti?

"Ne nužno,“ odgovara Ravnik na to pitanje. "Ekonomija poslovanja mora funkcionirati. Nitko ne može dugoročno prodavati s gubitkom. Ako gubitak pokriva time što poveća cijene drugih proizvoda – potrošač tada više plaća negdje drugdje i zapravo ne profitira.“

S druge strane, dodaje Ravnik, ako trgovac prodaje ispod nabavne cijene, dugoročno neće moći opstati. „Prije ili kasnije doći će do problema na tržištu jer neće biti dovoljno ponude – nitko neće htjeti proizvoditi po toj cijeni. U takvim uvjetima cijene naglo rastu, što sada vidimo kod goveđeg mesa, koje je u usporedbi s ostatkom Europe enormno poskupjelo,“ objašnjava on.

Da goveđe meso posebno odskače, slaže se i Lah, ističući da su cijene, kako kod dobavljača tako i u maloprodaji, porasle posvuda u Europi.

Ravnik za to krivi „demonizaciju stočarstva“ u Europskoj uniji. „Taj smo sektor u posljednjih deset godina ugušili. Potražnja se nije smanjila, pa su cijene više. To je tržišni zakon,“ dodaje. Lah navodi i druge čimbenike, među njima bolesti koje prorjeđuju stada. No, slaže se da je pritisak na cijene logična posljedica činjenice da je potražnja ostala ista, a ponuda manja.

Prema njezinim riječima, nedavno istraživanje mariborskog Ekonomskog i poslovnog fakulteta o cijenama prehrambenih proizvoda, koje su pratili šest mjeseci, pokazalo je da su trgovci poskupljenja od strane dobavljača postupno i ne u potpunosti prenosili na maloprodajne cijene. Isto potvrđuju i podaci Državnog zavoda za statistiku – cijene poljoprivredne proizvodnje porasle su više od maloprodajnih cijena istih proizvoda na policama.

"Činjenica je da je u Sloveniji proizvodnja hrane znatno skuplja nego u drugim poljoprivrednim zemljama poput Italije, Španjolske i Austrije, koje imaju uređenu poljoprivrednu proizvodnju,“ smatra predsjednica Trgovinske komore i upozorava da postoji opasnost „da slovenski potrošač, koji je izrazito orijentiran na cijene, uopće neće kupovati slovenske proizvode.“

"Zato svi zajedno, s vladom, moramo utvrditi što trebamo učiniti kako bi proizvodnja u Sloveniji bila ne samo konkurentnija, već i kontinuirana tijekom cijele godine,“ zaključila je.