Direktor tvrtke za interim management, član Uprave Lonije i bivši šef Uprave Konzuma Drago Munjiza komentirao je u Novom danu novu situaciju u Fortenovi. Podsjetimo, u srijedu je objavljeno kako je udio u Fortenovi kupio arapski šeik o kojemu se ne zna mnogo, a postavlja se i pitanje o tome hoće li transakcija uopće moći biti provedena.
“Fortenova je nekoliko posto hrvatskog BDP-a, zapošljava 45 tisuća ljudi i već jednom su izgubili dosta novaca. To je vruće pitanje. Da bi se ocijenila kvaliteta nekog suvlasnika, treba vremena”, kaže Munjiza dodajući da je bitno shvatiti kako, da bi netko postao dioničar, sve mora biti napravljeno sukladno zakonu. U ovom slučaju, govori, to je nizozemski zakon. Ako šeik uspije u nakani da preuzme udio u vlasništvu, onda može tražiti izvanrednu skupštinu i promjenu načina upravljanja kompanijom, objašnjava Munjiza.
On smatra i da će 15-ak dana biti dovoljno da se provjeri sve što je potrebno za provođenje transakcije. “To je bitno pitanje i na nivou EU-a”, kaže i dodaje da je nizozemski sustav učinkovit i da ne smatra da će biti potrebno više vremena.
‘Bijeli vitez’
Govoreći o mogućnosti da arapski investitor kupuje udio u nečije ime, Munjiza kaže: “Postoji termin bijeli vitez, white knight, netko radi nešto za nekoga. To se nije netko dosjetio sad. Moguće je i to ne bi bilo ništa novo.”
Što točno pokriva termin bijeli vitez? “Vi biste kupili nešto, a niste prihvatljivi, smatrate da vas neće dobro dočekati. To je najnormalnija stvar, da se ljudi udružuju zbog nekog poduzetničkog pothvata. Veliki je interes u Hrvatskoj i regiji i negativno iskustvo se razvlači od 2017. i naravno da kupcima i grđanima Hrvatske nije svejedno”, objašnjava.
Na pitanje je li moguće provjeriti tko zaista stoji iz kupnje odgovara: “Možete se dogovoriti i raditi s pravnicima, a možete se i usmeno dogovoriti. Naravno da je onaj tko formalno preuzima obveze, i odgovoran pred zakonom, on mora izvršiti sve što je potrebno da bi se nešto napravilo. Normalno je, ako netko postaje najveći dioničar, da želi upoznati i druge velike dioničare i vjerojatno shvaća koja je važnost toga za ekonomiju Hrvatske i regije.”
Munjiza navodi primjer tvrtke Ledo koja je prošle godine promijenila vlasnika pa se u njoj, kaže, ništa nije promijenilo.
Veza vlasnika i uprave
“U velikim korporacijama, Upravni odbor bira Upravu i dobrobit kompanije ovisi o kvaliteti Uprave. Esencijalno je da se vlasnici ne miješaju u biznis. Oni jednom godišnje dobivaju izvješće uprave. Tko je vlasnik u teoriji bi trebalo biti nebitno, ali mi znamo da nije isto je li vlasnik netko tko je rođen 50 km od vas, bavi se tim biznisom i zna vas ili netko tko vas ne razumije, vidi priliku za zaradu…”, objašnjava Munjiza.
“Kad se radilo restrukturiranje Agrokora u Fortenovu, mislim da se reklo da se ne može Fortenova maknuti negdje. Ta nova skupština i šeik, ako ima 40 posto, ne može odlučivati, on može sudjelovati u odlučivanju. Mogao bi promijeniti Upravu na lošije”, govori.
Neradna nedjelja
“Već je bila uvedena i propala. Ako je netko uložio neki rad, bilo bi dobro da ne padne. Ako će se to uvesti, bilo bi dobro da ne padne”, kaže.
Objasnio je kako je pitanje rada nedjeljom u različtim zemljama različito regulirano. “Puno je prakse, sve funkcionira, nešto treba izabrati”, kaže.
“Svaki je radnik upoznat s uvjetima rada. Neki odluče raditi nedjeljom, zadatak je sindikata da se izbore da to bude što bolje za radnike. U Hrvatskoj je najveći problem nedostatak radnika, to diže cijenu rada. Prosječna plaća kontinuirano raste, to tržište rješava”, zaključuje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!