U takozvanom bijelom štrajku suci su se, za razliku od njihovih zapisničarki koje su štrajkale nakon njih, izborili za bitno bolje plaće, ali i dalje nisu zadovoljni, piše u ponedjeljak Jutarnji list.
Udruga hrvatskih sudaca (UHS) tresnula je Ministarstvu pravosuđa i uprave na stol zahtjeve po kojima bi se koeficijenti za dio sudaca i više nego udvostručili u odnosu na sadašnje, dok bi im se plaće prosječno povećale za oko 1100 eura neto.
U Ministarstvu je zahtjev UHS-a izazvao zebnju jer bi im pritisak kakav su već imali iz sudstva, a prema zadnjem zahtjevu predstavlja dodatnih 70 milijuna eura koji bi se godišnje iz proračuna prelili u sudačke plaće, poremetio “harmonizaciju sustava plaća u odnosu na državne službenike, kao i propisivanje prava na druga materijalna prava”.
Naime, osim zahtjeva za povećanim koeficijentima, suci su pobrojali još 12 stavki u kojima traže dodatna prava, od regresa i božićnice pa sve do pomoći u slučaju duljeg bolovanja.
U resornom Ministarstvu kažu da su otvoreni za razgovore sa sucima za daljnje uređenje sustava plaća u odnosu na državne službenike, kao i za propisivanje drugih prava pored plaće, ali moraju urediti sustav plaća u državnoj upravi, što uključuje reformu sustava plaća službenika i namještenika u pravosudnom sustavu.
Općinski suci su, podsjetimo, podupirali štrajk službenika i namještenika u pravosuđu jer su njima nakon njihova bijelog štrajka plaće porasle za oko 500 eura, što je iznos za koji su njihove zapisničarke radile cijeli mjesec, piše Jutarnji list.
“Ministarstvo pravosuđa i uprave grubo manipulira podacima”
Iz Udruge hrvatskih sudaca (UHS) reagirali su priopćenjem koje prenosimo u cijelosti.
“Ministarstvo pravosuđa i uprave grubo manipulira podacima, ignorirajući ranije javno iznesena obećanja
Udruga hrvatskih sudaca (UHS) dužna je reagirati na navode članka Jutarnjeg lista od 13. studenog, gdje se iskrivljenim tvrdnjama izravno manipulira javnim mišljenjem.
Zahtjevi UHS-a prema Ministarstvu pravosuđa i uprave nisu iznenađenje ili „treskanje zahtjeva na stol“, već očekivani nastavak pregovora, koje je upravo nadležno ministarstvo podijelilo u više faza. Ministar Ivan Malenica je, podsjećamo, osobno u svibnju 2023. izjavio kako do kraja godine suce očekuje „indeksacija, stupnjevanje i materijalna prava“. Unatoč dogovoru, sastanak Radne skupine za izradu Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika kasnio je više od mjesec dana, te se, umjesto u listopadu, održao u studenome, kada su predstavnici MPU na sastanku poručili kako „nemaju mandat za razgovor o indeksaciji“. Iz toga je jasno kako ministar Malenica u svibnju, pred cjelokupnom javnosti, nije govorio istinu.
Izražavamo žaljenje ako zahtjevi UHS-a „izazivaju zebnju u ministarstvu“, budući da je riječ o zahtjevima s kojima je Ministarstvo upoznato u prvom dijelu godine i svjesno i pred javnošću pristalo na ispunjenje zahtjeva kojima bi se nadoknadili zaostaci u plaćama koji se akumuliraju od 2009.
Isto tako, dok barata navodnim iznosima koje UHS traži, Ministarstvo ne navodi kako je vatrogasnom mjerom u svibnju – porastom osnovice od 13 posto (famoznih 500 eura na plaću), dovelo suce tek na „nulu“, budući da je prosječna plaća u pravnim osobama prema DZS u prvih 8 mjeseci godine porasla za gotovo istih, 12,9 posto.
Ne manje bitno, materijalna prava koja se spominju u istom članku prijedlog su upravo Ministarstva pravosuđa i uprave, koje je izračunalo kako im je takva opcija isplativija od zahtjeva koje su suci tražili. I u tom pogledu, UHS je pristao na kompromis.
Iako je indeksacija (određivanje osnovice kao prosječne mjesečne bruto plaće po zaposlenome u pravnim osobama u RH u prethodnoj godini) već sadržajno raspravljena tijekom svibanjskih pregovora te svedena na minimalnu izmjenu jednog stavka Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, iz nadležnog ministarstva odbijaju implementirati dogovoreno. Štoviše, kompletna izmjena Zakona je, bez najave i rasprave na Radnoj skupini, stavljena u plan aktivnosti za drugi dio 2024. godine.
I Europska komisija u Izvješću o vladavini prava za 2023. podsjeća kako će se do kraja godine, kao dogovorena rješenja za izrazito niske plaće sudaca i državnih odvjetnika, u odnosu na prosječnu plaću u državi, provesti indeksacija osnovice plaće, uvesti platni razredi za pravosudne dužnosnike u prvostupanjskim pravosudnim tijelima, kao i druga materijalna prava.
Osim iznošenja ovog slučaja Europskoj komisiji, Udruga hrvatskih sudaca razmatra sljedeće korake, koji ne isključuju i provedbu mjera s ciljem ostvarenja obećanih i dogovorenih prava.
Podsjećamo, suci su poštovali sve što je dosad usuglašeno, te su uloženi maksimalni napori kako, unatoč mjerama upozorenja, dugom štrajku sudskih službenika, pa i Vladi RH kao jednom od velikih generatora nepotrebnih sporova, građani ne osjete zaostatke.
Ovim ignoriranjem realizacije obećanih stavki, materijalni status sudaca vraća se gotovo na stanje prije provedbe izvanrednih mjera, kada je prosječna plaća u Hrvatskoj u 25 godina rasla 6 puta više od prosječne sudačke, ta prvostupanjski su suci, umjesto 3.455 eura, imali plaću od 1.522 €. Da je plaća prvostupanjskih sudaca rasla u skladu s rastom prosječne plaće, ovo danas ne bi bila tema.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!