Profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Hrvoje Šimović bio je gost Novog dana i govorio o paketu Vladinih mjera.
Na početku je istaknuo da je teško predvidjeti hoće li taj paket donijeti stabilnost.
“Što se tiče samog paketa, ocijenio bih ga pozitivnim, pa i dobro strukturiranim. Relativno dobro izbalansiranim između – s jedne strane HEP-a, državnog proračuna s druge i s treće strane kreditnih linija koje idu prema energetskoj obnovi. I nije odmah veliki šok financijski kako na proračun, tako i na HEP”, rekao je Šimović.
Intervencija na tržištu
Ističe da nije sve uvijek pametno staviti na tržište.
VEZANE VIJESTI
“Da danas sve stavimo na tržište, bi li tržište bilo uspješno kad je riječ o energentima? Ne bi. Kada dođe do velikih kriza, velike inflacije i pada nezaposlenosti, tada tržište nije uspješno. I tada zahtijeva intervenciju države”, napominje.
Šimović kaže da su sve Europske države više manje u sličnim problemima.
“Njemačka je specifična jer ima veliku ovisnost industrije o plinu. Paketi su više manje slični i mjere kojima država može intervenirati kad govorimo o Europi, ne može se drugačije djelovati. Sad je situacija velike inflacije. Šok potražnje može monetarna vlast donekle rješavati, ali ne može rješavati pitanje šoka ponude, a to je porast cijena energenata. Što se tiče šoka ponude, tu mora fiskalna politika reagirati”, objašnjava profesor.
Cijene plina i struje
Osvrnuo se i na najave ministra Filipovića da bi hrvatski plin trebao ostati u Hrvatskoj.
“Plin kao molekula je tržišna kategorija. Ina ima koncesiju na taj plin i ona je trgovačko društvo. Kao trgovačko društvo dužna se ponašati profitno orijentirano. Naravno da se većina tog plina potroši u Hrvatskoj. Govoriti o nekakvim zatvarnjima i zadržavanjima može stvoriti kontraefekt. Plin i električna energija su tržišne kategorije. Mi moramo biti svjesni da mi dobar dio energije uvozimo. Plin koji Ina proizvede je tek 30 posto naših potreba. Ja bih tu bio suzdržaniji oko raznih najava”, rekao je.
Pojasnio je i zašto je došlo do povećanja cijena struje.
“NIje HEP jedini proizvođač električne energije u Hrvatskoj, ali je daleko najveći. Električna energija je tržišna kategorija. Nije da nam je sve u portfelju jeftino, već je dosta toga poskupilo. HEP je trgovačko društvo i ima odgovornost kao trgovačko društvo. HEP mora zadržati razinu investicija. Sigurno je HEP-u sada izazovnije razdoblje, ali vjerujem da će HEP stajati stabilno”, ističe.
Intervencija u cijene osnovnih namirnica
Profesor Šimović smatra da je intervenciji u cijene proizvoda sigurno prethodio određeni dijalog s trgovcima.
“Za očekivati je da ako mogu javna poduzeća podnijeti dio krize, za očekivati je da će i privatni sektor. Kad limitirate cijene, uglavnom dođe do nestašice. Ne vjerujem da će doći do toga i ne vjerujem da će taj paket stati samo na tome. Vjerujem da će biti fine tunninga po tom pitanju limitiranje cijena”, kazao je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!