Zašto nije donijeta odluka o vještačenju u slučaju Agrokor? Vremena je sve manje, upozoravaju hrvatski vještaci

Ekonomija 19. ožu 202409:57 0 komentara

Predsjednica Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja Melita Bestvina u N1 Novom danu s Tihomirom Ladišićem komentirala je novo vještačenje u slučaju Agrokor i probleme koji se vežu uz njega.

Prošla su dva mjeseca, a odluke o novom vještačenju i dalje nema. A neformalno se, kaže, Bestvina, najavilo da će do 15. ožujka biti donijeta ta odluka.

“Bilo je rečeno da će tako biti, međutim, 21. ističe rok koji smo imali za predaju. Svaki dan ostaje sve manje vremena i apeliram na Državno odvjetništvo da što prije to riješi. Ljudi čekaju, oslobodili su prostor, ne preuzimaju nove predmete, to je ogroman posao. Rok je 21. prosinca i svaka sekunda je bitna, zato smo zabrinuti kad bi se to moglo riješiti”, kazala je Bestvina i dodala:

“Nadam se da se ne čeka novog državnog odvjetnika. Tko god to bio, samo da se što prije to pitanje riješi.”

Ne zna se ništa o novim ponudama za vještačenje.

“Napravili smo jednu anketu i javilo nam se njih 54, ali nakon što su kolege malo bolje sve pregledali, procjena je bila da više od njih 22 nije u mogućnosti primiti se tog zahtjevnog posla i vrlo pametno su naši vještaci ekonomske struke izabrali četiri koordinatora koji će rasporediti cijeli posao i na kraju napraviti konkretno vještačenje u smislu sinteze svih tih radova koji će biti podijeljeni na njih 22”, objasnila je predsjednica Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja.

N1

Detalji o tome tko će analizirati ponude i donijeti odluku još se ne znaju.

“Bila sam pozvana 31. siječnja od strane Županijskog državnog odvjetništva i bilo je rečeno da će nam poslati poziv, što su i učinili. Imali smo rok od tri tjedna da se organiziramo i damo ponudu. Nakon toga je ostalo čekanje. Kalkulacije su razne, čitamo po medijima da se moguće ponovno angažiraju stranci, što je teško jer ne znaju naše propise. Mislim da nijedna zemlja nije ista ni u čemu, naročito u kaznenim postupcima. Stoga smo zaista malo bili i iznenađeni kad smo saznali da su se tražile ponude ekonomskih fakulteta. Ne znamo kako će sve to ispasti na kraju i koliko tvrtki je dalo ponude, ali sve će se saznati. Ostaje nam čekati”, rekla je Bestvina.

Bila je inicijator razgovora o tome kad bi se moglo saznati odluka o vještačenju.

“Nazvala sam i pitala glavnog županijskog državnog odvjetnika, koji je iznimno ljubazan i rekao je da pomno analiziraju sve ponude. Koliko god je korektan i susretljiv, ne ovisi o to o njemu nego glavnoj državnoj odvjetnici. Ona je rekla i na inauguraciji za njenog nasljednika da se odluka očekuje unutar dva do tri tjedna. Znači, ući ćemo u travanj, što znači da se vrijeme još više smanjilo od siječnja, kad smo bili na razgovoru.”

Koliko je uopće realno da se u nekom kratkom roku napravi jedno opsežno i kvalitetno vještačenje?

“Jako teško. Vještak mora pročitati sve materijale koje ima i sistematizirati ih da mu budu pregledni. Onda mora raditi analize, a na kraju ide sinteza svih tih mogućih pregleda. To je jedan iznimno složen postupak zato što osoba koja to radi mora imati jako puno prakse da bi u masi dokumentacije uočila ono što je bitno. U svakom poslu je važno razlučiti bitno od nebitnog, a uspjeh u poslu ovisi i o organizaciji”, pojasnila je stručnjakinja.

Ocjena o zakonitosti vještačenja bila je iznimno bitna u prethodnom slučaju, zbog čega se ovaj put treba paziti da se osigura nepristranost i da ne bi bilo nikakvog sukoba interesa ili sličnih prepreka.

“Vodili smo računa da svi od naših vještaka mora dati izjavu da ni na koji način nije u sukobu interesa. Svatko zna da ga može očekivati odbacivanje vještačenja ako nije rekao činjenice, kao što je to dotični gospodin rekao. Ušao je u posao, a jako je dobro znao da je bio u sukobu interesa. Smatram da bi trebao vratiti novac jer je to ogroman državni novac. Ako je, kako se navodi, to vještačenje još bilo i nestručno, onda mi nije jasno zašto se taj novac davao. Gdje je nestala odgovornost? Inače smatram da je u Hrvatskoj nestanak riječi “odgovornost” postala jako problematična. Ako bi svi odgovarali osobnom imovinom, da li bismo imali toliko loših odluka i zakona? Rekla bih da ne. Ne možemo se rotirati godinama i nikad ne snositi odgovornost. Moramo početi od sebe”, smatra Bestvina.

To dovodi do zaključka da postoji i odgovornost DORH-a.

“Tako nešto je na mjestu i jako je osjetljivo. Zato što se bojim da oni koji su donosili odluku, nisu to dovoljno široko raspravili. Ovdje treba prići kolektivnom odlučivanju, ne može pojedinac snositi odgovornost. Ne bih se petljala u posao državnog odvjetništva, ali mislim da je ova nova situacija specifična. Imamo glavnu državnu odvjetnicu koja službeno još uvijek radi. Ne vidim zapreke zašto ne bi donijela ovu odluku.”

Situacija je uistinu specifična, imamo glavnu državnu odvjetnicu koja je stala iza poništenog vještačenja i njenog nasljednika koji je potvrdio odluku o tom poništenju.

“Smatram da će se on ipak rukovoditi stručnošću vještaka, koliko god imao protivnika, kako bi se nakon svih ovih godina napokon završio taj predmet.”

Moguća je i situacija, pravno i politički, da sadašnja glavna državna odvjetnica donese odluku, ali je novi glavni državni odvjetnik poništi. Postoji i situacija da kad bi stigla nova vlast, poništi se izbor glavnog državnog odvjetnika.

“Takve varijante su mi jasne i dosta ljudi ih spominje. Situacija je kao nikad dosad, zaista smo u jednom političkog spektru svega i svačega. Doslovce bih rekla, Bože, pomozi nam. Drugo ne mogu reći, 14 ljudi čeka da se odluči o njihovoj sudbini. Volim se staviti u tuđe cipele i da čekam odluku toliko godina… to su uništeni poslovi i obitelji. Moramo biti jako pažljivi kod pisanja optužnica i biranja kvalitetnih vještaka”, ističe Bestvina.

N1

U konačnici, sudskim vještacima nije lako, na dnu je Europske unije po zaradi po satu. Radi se o svega devet eura bruto ili oko pet eura neto, što je kao i minimalna studentska satnica.

“Ludi sam optimist i nadam se da će netko od vladajućih shvatiti da radi veliku nepravdu. Morat ćemo istupiti prema europskim institucijama i objasniti što se u Hrvatskoj događa s vještacima. Zaista sam pokušavala vjerovati da će se na nas obratiti pažnja, kao na suce i sudske službenike. Za sve je bilo, ali ironija je što se nas ne plaća iz proračuna nego troškove nadoknađuje onaj tko je izgubio u postupku”, zaključila je Melita Bestvina.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!