Zastupnici u Europskom parlamentu su u raspravi o pravu na zdrav okoliš, održanoj na ovotjednoj plenarnoj sjednici, zatražili da se takvo pravo jasno uključi u temeljna prava građana Europske unije.

Mairead Mcguinness, povjerenica Komisije za financijske usluge, financijska stabilnost i unija tržišta kapitala, svoje obraćanje zastupnicima u utorak navečer u Strasbourgu započela je zaključkom da su “ljudska prava i zdrav okoliš” nerazdvojivi te istaknula da Komisija aktivno radi na provedbi EU-ove Povelje o temeljnim pravima koja traži da se zaštita okoliša integrira u politike EU-a.

„Prema toj Povelji traži se visoka razina zaštite okoliša i poboljšanja kvalitete okoliša koji se moraju uključiti u politike EU-a i osigurati u skladu s načelima održivog razvoja“, istaknula je povjerenica.

„Planetarna kriza je obilježila naše doba i s europskim Zelenim planom stavili smo borbu protiv onečišćenja okoliša i klimatskih promjena u samo središte naših aktivnosti“, kazala je.

Povelja o temeljnim pravima EU-a u članku 37. kaže da visoka razina zaštite i poboljšanje kvalitete okoliša moraju biti integrirani u politike Unije i osigurane u skladu s načelom održivog razvoja.

Međutim, ovaj članak ne utvrđuje bilo koje pojedinačno pravo na zaštitu okoliša ili na zdrav okoliš, a to je u suprotnosti s pristupom usvojenim u mnogim nacionalnim ustavima država članica, koji ne samo da pripisuju državnim tijelima odgovornost za zaštitu okoliša, već i priznaju autonomno pravo na okoliš, istaknuli su zastupnici u raspravi.

Romana Jerković, hrvatska zastupnica iz redova socijalista i demokrata (S&D), istaknula je za Hinu da “činjenica da je Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih naroda pristup zdravom okolišu nedavno proglasilo temeljnim ljudskim pravom govori da je pravo ljudi na život u zdravom okolišu pitanje od prepoznate važnosti“.

Naime, Vijeće UN-a za ljudska prava nedavno je prvi puta priznalo da je imati čisto, zdravo i održivo okruženje – ljudsko pravo. U svojim rezolucijama poziva države diljem svijeta da zajedno rade na provedbi ovog novopriznatog prava.

Jerković napominje da iako se sve države članice obvezuju štititi svoje građane od onečišćenja voda i tla, u praksi to, nažalost, često nije slučaj.

„Uzmimo za primjer Hrvatsku koja ni nakon službene opomene Europske komisije da na prostoru Biljana Donjih otpadom ne gospodari na način na koji štiti zdravlje ljudi i okoliša ne poduzima ništa. Ništa drugačije nije ni stanovnicima Dugog Rata koji već godinama od Ministarstva zaštite okoliša i energetike traže da sanira kancerogeni otpad nekadašnje tvornice ferolegura Dalmacija“, rekla je.

Klub zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata predložio da se pravo svakog građanina da živi u zdravom i čistom okolišu i formalno prepozna u Povelji o temeljnim pravima Europske unije s obzirom na sve veći broj slučajeva oboljelih i umrlih od posljedica zagađenog okoliša, napomenula je SDP-ova zastupnica.

Po Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) 24 posto svih smrtnih slučajeva u svijetu, otprilike 13,7 milijuna godišnje, povezano je s okolišem.

Anže Logar, ministar vanjskih poslova Slovenije koja u ovom semestru predsjeda Vijećem EU-a, zastupnicima je u raspravi rekao da je Vijeće spremno početi raditi na prijedlogu Komisije za reviziju Direktive o kaznenom djelu protiv okoliša.

“Revizija ove direktive pridonijet će provedbi ciljeva Europskog zelenog sporazuma  i Strategije bioraznolikosti, koji naglašavaju potrebu jačanja napora u borbi protiv ekološkog kriminala. U tom je kontekstu osobito važno da buduća direktiva u potpunosti poštuje i pridonese očuvanju prava i načela utvrđenih u Povelji EU -a o temeljnim pravima, osobito temeljnih prava sadržanih u članku 37. o zaštiti okoliša u skladu s načelo održivog razvoja. Vijeće s nestrpljenjem iščekuje ovaj nadolazeći prijedlog i počet će s radom na njemu čim se nađe na stolu”, rekao je.

Socijaldemokrat César Luena (S&D) izjavio je da je velika većina država članica prepoznala u svojim propisima pravo na zdrav okoliš te da “pravo na zdrav okoliš mora biti priznato u našim temeljnim standardima – povelji, naravno, ali i europskom ugovoru o okolišu”.

Dodao je i da “europske tvrtke također uzrokuju ekocide u trećim zemljama”, poput Nigera, Surinama, Mozambika ili Indoneziji, te da je i zato važno pravo na zdrav okoliš uvrstiti u pravne temelje EU-a.

Nezavisni hrvatski europarlamentarac Mislav Kolakušić rekao je da se „svi slažemo da je pravo na čisti okoliš preduvjet zdravog života građana“ no napomenuo je da se svi ne slažu kako to ostvariti.

„Mnogi građani smatraju da priča o proizvodnji i potrošnji energije, kakvu danas imamo i promoviramo unutar EU, nije baš na zdravim temeljima. Mi danas imamo situaciju kada čovjek, građanin EU-a, koristi klasičnu žarulju od 60W, on se smatra neprijateljem čovječanstva, dok se druga osoba koja vozi električni automobil koji troši 100kW iste te električne energije, smatra herojem pa mu oni najsiromašniji moraju pomoći u njegovom pravu da kupi to vozilo i donirati mu 10 tisuća eura“, rekao je.

Beata Kempa iz Europskih konzervativaca i reformista (ECR) izjavila je kako europska okolišna politika mora biti uravnotežena da se ne uništavaju gospodarstvo i radna mjesta. „U petak su demonstracije poljskih rudara jer tisuće ljudi gube radna mjesta“, upozorila je i dodala da veliki dio Poljske neće imati energente.

Liberalka María Soraya Rodríguez Ramos (RE) smatra da moramo djelovati brzo jer se uništenje događa pred našim očima. „Ono što ubija naš planet, ubija i ljude“, kazala je.

Pučanin (EPP) Stanislav Polčák je, osvrćući se na negativne posljedice izgaranja fosilnih goriva, podsjetio je da „svake minute 13 ljudi umre zbog onečišćenog zraka“.

Marie Toussaint iz kluba Zelenih dodala je da „u Francuskoj danas postoji razlika veća od 13 godina u očekivanom životnom vijeku između najsiromašnijih i najbogatijih“ te izrazila uvjerenje da to proizlazi iz ekoloških razloga.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.