Ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda Branka Ivančan-Picek bila je gošća N1 Studija uživo i govorila o toplinskim valvoima i klimatskim ekstremima.
Ivančan-Picek je kazala da se vrhunac toplinskog vala u Hrvatskoj očekuje u subotu.
“Iako bih ja rekla da još i idući tjedan moramo računati na temperature preko 30 stupnjeva na Jadranu. Vrhunac ovih vrućina bit će sutra, gdje ne možemo isključiti da ponegdje temperatura neće biti 40, možda čak i malo više”, rekla je.
VEZANE VIJESTI
Zapadna Europa bila je proteklih dana suočena s ogromnim vrućinama.
“Ovaj toplinski val u Hrvatskoj je ipak malo blaži nego što je to bilo u Zapadnoj Europi, u Velikoj Britaniji takve vrućine nikad nisu bile zabilježene. 40 stupnjeva dosad nije bila normalna u Velikoj Britaniji”, ističe.
Podsjetila je da smo u prošlosti u Hrvatskoj imali velikih vrućina.
“42 stupnja u Pločama i 40,2 stupnja u Zagrebu. Toplinski valovi sada su intenzivniji, češći i traju duže. Trend vrućina unutar desetogodišnjeg razdoblja se povećava za oko dva dana, što je napobitno utjecaj čovjeka na klimatske promjene. Ono što sad smatramo ekstremima, vrlo vjerojatno u narednim desetljećima bit će normala”, kazala je.
Visoke temperature, požari i suše
Toplinski valovi su dulji i češći i nepobitan je dokaz da je od početka 20. stoljeća globalna temperatura na Zemlji porasla za malo više od jednog stupnja Celziujsa, ističe Ivančan-Picek.
“Taj jedan Celzijev stupanj znači veću vlagu u atmosferi. Moramo znati da imamo manjak oborine praktički od prošle jeseni, od 10. mjeseca. Atmosferski sustav je povezan na globalnoj razini. Arktik se zagrijava puno brže nego krajevi na Ekvatoru. Ovi toplinski valovi i svježina u drugom dijelu vala je stacionarnija i duže traje, to je nešto što je nepobitno i s čime se moramo suočiti”, govori.
Rješenja za ublažavanje posljedica klimatskih promjena ima, napominje.
“Trebali bi se zadržati u granici, ali bojim se da s obzirom na količinu stakleničkih plinova koji su uneseni u atmosferu, da ćemo se još desetljećima morati boriti s ovim ekstremima. Ekstremne temperature dovode do suše, a onda to dovodi do problema s nedostatkom hrane i nedostatkom vode”, kazala je.
Ravnateljica DHMZ-a ističe da su požari posljedica duljeg sušnog razdoblja.
“Požari imaju za posljedicu uništavanje šumskog pokrova, što je zaštitni faktor koji apsorbira ugljični dioksid iz atmosfere. Sve je to jedan lanac, ako se zasad nešto ozbiljno ne napravim u narednom razdoblju možda nepovratan. Svjesna sam da je ovakvih ekstrema bilo u prošlosti, ali ono na što ukazuju naše analize jest da moramo biti na oprezu. Upalila se crvena lampica kad čovjek mora početi ozbiljno početi razmišljati o budućnosti”, rekla je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!