Devet znakova da ste natprosječno inteligentni

Pixabay

Različiti su načini kako provjeriti natprosječnu inteligenciju i bez napornih testova. Donosimo vam devet znakova koji upućuju na to da ste vjerojatno natprosječno inteligentni.

1. Govorite više od jednog jezika

Različita su istraživanja uputila na to da poznavanje više stranih jezika povoljno utječe na ljudski mozak i njegov rad i učinkovitost, a usto smanjuje i rizik od oboljenja od Alzheimerove bolesti.

2. Najstarije ste dijete u obitelji

Istraživanje je pokazalo da najstarija djeca u obitelji na IQ testovima ostvare i za tri boda bolji rezultat od mlađe braće ili sestara. Ipak, nema dokaza da na to utječe genetika, nego odnosi unutar obitelji.

3. Volite mačke

Jedno istraživanje, provedeno na 600 studenata, pokazalo je da ljudi koji više vole mačke od pasa ostvaruju bolje rezultate na testovima za IQ.

4. Pijete alkohol

Više je istraživanja uputilo na povezanost alkohola i kvocijenta inteligencije, odnosno dokazalo da ljudi koji piju više alkohola često imaju veći IQ od onih koji to ne čine. Jedno je istraživanje pokazalo da ljudi koji imaju završen fakultet piju više od onih koji nemaju. Osim toga, inteligentnija djeca piju više alkohola u odrasloj dobi od djece čiji je rezultat na testovima inteligencije bio slabiji.

5. Završili ste fakultet

Istraživanja su pokazala da ljudi koji završe fakultet i dobiju diplomu imaju viši stupanj inteligencije.

6. Ljevaci ste

Samo je 10 posto ukupne svjetske populacije ljevoruko, a dokazano je i da oni imaju nešto bolje kognitivne sposobnosti od dešnjaka.

7. Mnogo se brinete

Jedno istraživanje provedeno na 126 studenata pokazalo je da su oni studenti, koji se više brinu oko pojedinih životnih situacija, imali bolje rezultate na testovima inteligencije, od onih koji se baš i ne brinu.

8. Imate dobar smisao za humor

Nekoliko je puta već dokazano da su ljudi dobrim smislom za humor višega stupnja inteligencije, a osim toga, i privlačniji su kao partneri.

9. Lijeni ste

Inteligentniji se ljudi lakše zabave vlastitim mislima, upućuju znanstvenici. To i nije tako dobro, jer takvi ljudi mogu satima sjediti, ne radeći ništa, nego razmišljajući. Osim toga, ljudi skloni promišljanju često su manje fizički aktivni, piše Index.