Riječ 'bakterija' odmah nas podsjeća na nešto loše, upale i bolesti, no u našem organizmu potrebne su i dobre bakterije, kulture živih mikroorganizama. Riječ je o bakterijama koje imaju dobar utjecaj na naš organizam, a u najvećem broju žive u probavnom sustavu te su dio crijevne mikroflore. Dobre bakterije zaustavljaju rast loših bakterija koje mogu prouzročiti bolesti i infekcije.

Dobre bakterije su probiotici koji se nalaze u različitim prehrambenim proizvodima, fermentiranim mliječnim napicima i dodacima prehrani. Sastavni su dio crijevne mikrobiote koju čine brojni mikroorganizmi te sudjeluju u metabolizmu hranjivih tvari. Povoljno djeluju i na ljude i na životinje, a najviše u tome što pomažu ravnoteži crijevne mikroflore.

Zašto su nam potrebne dobre bakterije?

Glavna svrha dobrih bakterija je zaustavljanje rasta i širenja loših, patogenih bakterija u organizmu. Većinom se radi o bakterijama iz rodova Lactobacillus, Bifidobacterium i Streptococcus koje proizvode mliječnu kiselinu stoga se nazivaju i bakterije mliječno-kiselog vrenja. Nalaze se u usnoj šupljini, rodnici i na koži te u velikom broju u crijevima. Ove dobre bakterije potrebne su za održavanje zdrave crijevne mikroflore, a taj dio našeg organizma utječe na brojne druge mehanizme u našem tijelu.

Zdrava osoba ima jak imunitet, dobru razinu vitamina te se lako bori protiv upala i bolesti. Baš taj imunitet ili obrambeni sustav je sinergija naših organa, stanica i brojnih molekula. Kao pomoć u kvalitetnom radu tu su i dobre bakterije.

Dobre bakterije imaju ovu svrhu:

• pomažu u probavi
• sudjeluju u sintezi vitamina
• djeluju zaštitno na crijevnu sluznicu
• pomažu u održavanju imuniteta 
• olakšavaju probavni put osobama osjetljivima na laktozu
• povoljno djeluju na metabolizam minerala
• pojačavaju gustoću kose
• preventivno djeluju protiv pojave raka
• ublažavaju nuspojave uzrokovane kemoterapijom

Bez dobrih bakterija veće su šanse za nastanak probavnih problema koji nastaju uslijed nedovoljnog probavljanja hrane i zadržavanja toksina. Zadržavanje toksina u crijevima može izazvati opterećenje i poteškoće s probavom poput nastanka nadutosti, proljeva ili zatvora.

Manjak dobrih bakterija u organizmu često je povezan s užurbanim načinom života, povećanim stresom, lošim snom, nekvalitetnom prehranom, manjkom kretanja te korištenjem antibiotika.

Važnost dobrih bakterija za probavu

Probavni sustav ima veliku ulogu u održavanju zdravlja i normalnog djelovanja organizma. Tome u korist dovoljno govori činjenica da oko 70 posto našeg imunološkog sustava čini upravo probavni sustav. Važan dio naše probave je skupljanje i eliminacija otpadnih tvari, a u tom dijelu našeg organizma živi deset puta više bakterija nego što imamo stanica.

Kada dođe do loše ravnoteže loših i dobrih bakterija u crijevima može doći do nuspojava narušene crijevne mikroflore. Najčešći simptomi su poremećaji poput sindroma iritabilnog crijeva, pojačano stvaranje želučane kiseline, debljina, pojava šećerne bolesti i karcinoma crijeva.

Veliku ulogu u narušavanju ravnoteže dobrih bakterija imaju antibiotici koji se koriste u slučajevima rješavanja upala uzrokovanih bakterijskom infekcijom. Međutim, antibiotici, osim uništavanja loših bakterija, uništavaju i one dobre. Kada je pod upalom, organizam je podložniji razvoju patogenih mikroorganizma što može rezultirati različitim tegobama, najčešće proljevom. Nije stoga neobično što se kod korištenja antibiotika odmah preporučuje konzumiranje probiotika ili dobrih bakterija koje također pomažu u liječenju bolesti. Dobre bakterije kod korištenja antibiotika mogu pomoći u sprječavanju ili barem ublaživanju nuspojava upale.

Jedna od bakterija koja se može pojaviti u crijevnom sustavu je Helicobacter pillory, a smatra se jednom najtvrdokornijih bakterija. Samo ova bakterija uzrokuje više od 90 posto čireva dvanaesnika i do 80 posto čireva želuca. Otkrivena je u želučanoj sluznici, na sluznici usne, zubnim naslagama i u slini. Infekcija ovom bakterijom uzrokuje bolesti poput gastritisa, ulkusa, karcinoma i limfoma želuca. Dobre bakterije su se pokazale učinkovite u ublažavanju tegoba uzrokovanih Helicobacter pillory bakterijom.

Kako povećati broj dobrih bakterija u organizmu?

Dobre bakterije mogu se konzumirati kroz prehranu ili dodatke prehrani. Iako se najčešće dodatno koriste kad dođe do pada imuniteta, zaraze ili bolesti, no mogu se koristiti svakog dana. Najbolji način za to je prehrana i konzumiranje hrane s povećanim brojem dobrih bakterija.

Namirnice s najvećim brojem dobrih bakterija su:

• jogurt probiotik
• kefir koji je poznat kao saveznik protiv infekcija
• kiseli kupus bogat je dobrim bakterijama, vlaknima te vitaminom C
• tempeh koji se često koristi kao zamjena za meso
• kimchi, začinjeni korejski prilog s kupusom
• začin miso
• kiseli krastavci koji su ujedno dobar izvor vitamina K
• mlaćenica od izrade maslaca
• sirevi s probioticima poput svježeg sira, mozzarelle, cheddar

Prilikom odabira namirnica uzmite u obzir da nema svaki jogurt u sebi probiotike, kao niti svaka mlaćenica. Također, u današnje vrijeme se na policama trgovina često mogu pronaći proizvodi netočnih naziva. Preporučuje se svakako čitanje popisa sastojaka prije kupovine i konzumiranja.

Najlakši način za povećanje razine dobrih baterija su dodaci prehrani koji obično uz dobre bakterije sadrže druge vitamine i hranjive tvari. Dodaci prehrani s dobrim bakterijama sadrže ih u milijunskim iznosima, a ponekad čak milijardama. Ako se odlučite na ovaj oblik, ovakvi dodaci se ne bi smjeli uzimati s vrućom hranom ili pićem. Kad se uzimaju za vrijeme korištenja antibiotika, razmak između uzimanja bi trebao biti barem nekoliko sati.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.