Gdje se u Europi može kupiti najjeftinija pizza, a gdje je najskuplja?

Prosječna pizza poskupjela je 7,75 posto u godinu dana, pri čemu je objedinjena medijalna cijena porasla s 11,10 eura u 2024. na 11,96 eura u 2025. Nedavno izvješće pokazuje da su cijene pizza porasle diljem Europe, što je simptom širih pritisaka koji povećavaju svakodnevne troškove života, prenosi Euronews.

Dostavna platforma Foodora usporedila je cijenu osnovne pizze margherite na šest europskih tržišta na kojima posluje, Austriji, Češkoj, Finskoj, Mađarskoj, Norveškoj i Švedskoj, koristeći milijune narudžbi iz 2024. i 2025. kako bi izradila "pizza indeks".

Izračunali su medijalne cijene i otkrili da je prosječna pizza u tih šest zemalja poskupjela 7,75 posto u godinu dana, pri čemu je objedinjeni medijan porastao s 11,10 eura u 2024. na 11,96 eura u 2025.

Mađarska ostaje najjeftinije tržište, s medijalnom cijenom od 8,75 eura u 2025., slijedi Češka s 9,47 eura, dok je Norveška daleko najskuplja s 17,60 eura. Austrija je u sredini s 11,50 eura, Švedska je na 10,94 eura, a Finska na 13,50 eura. Švedska i Finska zabilježile su blagi godišnji pad cijena na nacionalnoj razini, no Mađarska, Češka, Austrija i Norveška zabilježile su rast.

Margherita prkosi trendu

U nekim je gradovima zabilježen snažan pad medijalne cijene margherite. U norveškom Bergenu cijena je pala za 15,85 posto, na 15,72 eura, dok je u švedskom Göteborgu pala za 15,81 posto, na 11,93 eura.

Beč i Graz u Austriji također su pojeftinili, za 8,46 odnosno 4,17 posto. Ukupni medijan u Austriji je porastao, dok je u Budimpešti medijan pao za 5,44 posto, na 9,21 euro, što je čini relativno povoljnom destinacijom u srednjoj Europi.

Na samom dnu ljestvice, Szeged u Mađarskoj sada je najjeftiniji grad u indeksu s medijalnom cijenom od 8,50 eura, dok je Lillestrøm u Norveškoj najskuplji s 19,12 eura, nakon što je s jednog od najjeftinijih norveških gradova u 2024. skočio na najskuplji u 2025.

Prema podacima Eurostata, Hrvatska je među zemljama s najvećim poskupljenjem. Analiza pokazuje da je u Hrvatskoj pizza poskupila 7,2 posto prošle godine u odnosu na 2024. i trenutno su cijene oko deset eura. U vrijeme kune kao valute, cijene su bile gotovo dvostruko manje.

Lokalni uvjeti, poput najamnina, plaća, konkurencije među restoranima i intenziteta promotivnih aktivnosti dostavnih platformi, trenutačno oblikuju cijene koje plaćaju kupci.

Izvješće se također bavilo time što ljudi naručuju, a podaci sugeriraju da potrošači pokušavaju izvući više "vrijednosti" iz svog obroka.

Više za isti zalogaj

U svih šest zemalja klasične pizze sa sirom i ona sa šunkom ostale su dva najpopularnija izbora i u 2024. i u 2025., no treće je mjesto promijenilo vlasnika. U 2024. godini ljestvicom su dominirali "čisti klasici" i pizze manjih, dječjih dimenzija.

Do 2025. presavijena i često zasitnija calzone popela se na treće mjesto, prestigavši jednostavnije pizze s šunkom, dok su varijante s više dodataka poput capricciose i proteinski bogate kebab pizze nastavile dobivati na popularnosti.

Foodora to tumači kao promjenu oblikovanu "faktorom sitosti": kupci i dalje paze na cijene, ali sve češće vrijednost procjenjuju prema tome koliko su nadjevi obilni i zadovoljavajući u odnosu na potrošen novac.

To je u skladu s obrascima viđenima u prethodnim krizama, kada potrošači štede na mjestu kupnje, primjerice u potpunosti preskaču obroke u restoranima, ali ulažu u zasitnije obroke kada se već odluče potrošiti.

Više nije jeftina opcija

Inflacija cijena hrane u europodručju smanjila se s vrhunca od oko 15,5 posto u ožujku 2023. na oko 2,5 posto u prosincu 2025., uz prosjek od približno 2,9 posto u 2025.

Ekonomisti Europske središnje banke napominju da potrošači, kako bi "stavili obrok na stol", plaćaju otprilike trećinu više nego prije pandemije, pri čemu su posebno snažno porasle cijene mesa i mliječnih proizvoda.

Cijene govedine, peradi i svinjetine sada su više od 30 posto više nego krajem 2019.

Upravo su to sastojci koji određuju cijene pizza: pšenica za tijesto, rajčice, sir i mesni dodaci, kao i energija za peći i prijevoz.

Čak i kada se opća inflacija i inflacija hrane smiruju, kumulativni rast cijena zadržava jelovnike na visokim razinama.

Zemlje istočne i jugoistočne Europe s nižim prihodima i dalje imaju jeftinije pizze u nominalnom iznosu, no obitelji ondje na hranu u pravilu troše više od 20 posto kućnog budžeta, u usporedbi s manje od 12 posto u bogatijim gospodarstvima, pa rast cijena jače pogađa iako polazi s niže razine.

Također, neki analitičari smatraju da vidljiviji nagli rast prodaje smrznute pizze može biti protuciklički pokazatelj gospodarskog slabljenja jer njihova prodaja raste u razdobljima recesije.