Ovu zaboravljenu namirnicu nitko ne koristi, a pravo je blago

Prema riječima epidemiologa i fitoterapeuta dr. Dušana Vujnovića, svaka upala pluća ima infektivnu osnovu, zbog čega je primjena antibiotika nužna. Ipak, guščja mast može imati blagotvoran učinak, jer podsjeća na maslinovo ulje i može pomoći u uklanjanju naslaga s plućnih alveola, koje su dio upalnog procesa, prenosi Krstarica.

Tradicionalna upotreba guščje masti

Guščja mast stoljećima se koristila kao prirodan lijek, osobito u liječenju bronhitisa i drugih bolesti dišnih putova. Njezina upotreba bila je široko rasprostranjena u vrijeme kada suvremeni lijekovi nisu bili dostupni. I danas se u pojedinim dijelovima svijeta koristi kao pomoćno sredstvo u borbi protiv tuberkuloze.

Bogat sastav guščje masti uključuje omega-3 masne kiseline, cink, selen, bakar, vitamine B-skupine i vitamin E, što doprinosi njezinim pozitivnim učincima na organizam. Međutim, pri dugotrajnoj upotrebi potrebno je pratiti razinu kolesterola u krvi.

Način primjene i čuvanje

Guščja mast uglavnom se koristi kao pomoćno sredstvo uz standardne terapije. Može se nanositi kao oblog na područje pluća (prsni koš), čime se poboljšava apsorpcija ljekovitih sastojaka i olakšava disanje. Djeluje tako da se jedan dio ljekovitih tvari apsorbira, dok toplina koja nastaje pri dodiru s tijelom razgrađuje sekret i omogućuje zraku prolaz kroz bronhe. Također, u narodnoj se medicini koristi za suzbijanje kašlja i za njegu kože.

Mast se čuva u hladnjaku i može trajati do šest mjeseci. Osim u medicinske svrhe, koristi se i u kulinarstvu – može poslužiti za pečenje, pripremu juhe ili kao dodatak jelima.

Kada treba biti oprezan?

Iako guščja mast može imati korisna svojstva, nije preporučljiva za svakoga. Osobe s povišenim kolesterolom, trudnice, dojilje i djeca mlađa od tri godine trebali bi izbjegavati njezinu upotrebu. Također, osobe s kroničnim bolestima jetre trebaju biti posebno oprezne.