Gdje se u Europi najviše koristi umjetna inteligencija, a gdje je još uvijek tabu? Evo kako stoji Hrvatska

Prema istraživanju Eurobarometra o budućim potrebama za digitalnim obrazovanjem, 64 posto Europljana u potpunosti ili djelomično se slaže da će do 2030. svi morati biti pismeni u području umjetne inteligencije.

Od 2021. uporaba AI tehnologija organski je porasla za 12,3 posto među europskim poduzećima. Gotovo trećina Europljana, njih 32,7 posto, priznaje da je koristila AI alate.

Izražene razlike u korištenju AI-ja među državama članicama EU-a upućuju na to da se u nekim zemljama uporaba generativne umjetne inteligencije u formalnom obrazovanju i profesionalne svrhe ne smatra negativnom, već se čak potiče, dok je u drugima još uvijek tabu, što se odražava u iznimno niskim, i vrlo vjerojatno nerealnim, samoprijavljenim stopama korištenja AI alata.

Najpopularniji AI alati u Europi

U 2025. OpenAI je objavio da ima 120,4 milijuna aktivnih korisnika u Europskoj uniji, otprilike 26 posto stanovništva EU-a, što uglavnom odgovara europskim statistikama o korištenju generativne umjetne inteligencije u 2025.

Ostali AI chatbotovi i alati suzdržaniji su u objavi podataka o broju korisnika u EU-u. Ipak, s obzirom na to da ChatGPT tvrtke OpenAI drži više od 80,02 posto europskog tržišnog udjela, preostalih 19,8 posto vjerojatno dijele Perplexity, Microsoft Copilot, Google Gemini i Claude.

Prisutnost u formalnom obrazovanju

Manje od desetine Europljana, u prosjeku 9,8 posto, priznaje da u 2025. koristi generativnu umjetnu inteligenciju u svrhe formalnog obrazovanja.

Na dnu ljestvice su Mađari s iznimno niskih, i vrlo vjerojatno nerealnih, 0,62 posto, slijede Rumunji (3,37 posto), Poljaci (4,59 posto), Bugari (5,17 posto) i Nijemci (6,04 posto). Predvodnici u korištenju AI-ja u obrazovanju su Švedska s 20,99 posto, Malta s 20,22 posto, Danska s 17,86 posto, Španjolska s 16,26 posto i Estonija s 15,41 posto. Hrvatska je na devetom mjestu s nešto manje od 14 posto.

Prema nedavnom istraživanju Eurobarometra o budućim potrebama za digitalnim obrazovanjem, 54 posto Europljana ima uravnotežen stav i smatra da AI u učionici može donijeti i koristi i rizike, dok manje od četvrtine, 22 posto, smatra da umjetnoj inteligenciji uopće nije mjesto u učionici.

Iako je EU već objavio etičke smjernice za uporabu AI-ja u obrazovanju, a dio nastavnika otvoreno se protivi, ili je jednostavno umoran od sve veće uporabe AI-ja među učenicima, dva područja zahtijevaju hitnu pozornost.

Prvo, EU treba poboljšati pristup sigurnim, dobi primjerenim AI alatima za učenike, studente i nastavnike, kako bi svi mogli razvijati vještine uz nadzor. To je osobito važno u zemljama s nižom ukupnom razinom digitalnih vještina i pristupa internetu.

Drugo, nastavnici, zajedno s ministarstvima obrazovanja država članica, moraju se temeljito posvetiti tome kako AI može pomoći u njihovu svakodnevnom radu, osobito u poučavanju učenika s teškoćama u učenju i invaliditetom (disleksija, diskalkulija, ADHD, autizam i drugi). Ako se to provede kvalitetno, riječ je o velikoj prilici za testiranje novih, personaliziranih pristupa i prilagodbu nastavnih metoda kako bi se postigli najbolji rezultati i za nastavnike i za učenike.

Generativna AI u poslovne svrhe

Nešto veći udio, u prosjeku 15,07 posto Europljana, priznaje da koristi generativnu umjetnu inteligenciju u poslovne svrhe.

I ovdje su na dnu ljestvice Mađarska (1,31 posto), Rumunjska (5,24 posto), Italija (8,00 posto), Poljska (8,36 posto) i Bugarska (8,43 posto). Malta prednjači s 29,64 posto, a slijede Danska (27,17 posto), Nizozemska (26,56 posto), Estonija (25,12 posto) i Finska (25,11 posto). Hrvatska je tu nešto lošija, nalazi se na 22. mjestu, ponovno s nešto manje od 14 posto.

Generativna AI u privatne svrhe

Europljani su, iako ne svi, opušteniji kada je riječ o otkrivanju korištenja generativne umjetne inteligencije u privatne svrhe.

Na vrhu je Cipar s 43,13 posto, a slijede Grčka (40,91 posto), Estonija (37,47 posto), Malta (37,20 posto) i Luksemburg (35,71 posto). Mađarska je ponovno na dnu s tek 2,12 posto, a slijede Italija (12,81 posto), Rumunjska (14,85 posto), Poljska (19,13 posto) i Bugarska (20,15 posto). Hrvatska je 22. s nešto manje od 25 posto.

Danska prednjači u uvođenju AI-ja

Uporaba barem jedne vrste AI tehnologije među europskim poduzećima iznosi u prosjeku oko 19,95 posto, što je povećanje od 12,3 posto od 2021. godine.

Brojke se znatno razlikuju među državama. Dok nordijske zemlje i zemlje Beneluksa prednjače, južna i istočna Europa ostaju na dnu ljestvice. Europska se poduzeća također znatno razlikuju po razini zrelosti u primjeni AI-ja. Dok su neka već duboko u procesu AI transformacije, ili barem imaju snažne poslovne procese i temelje upravljanja podacima, druga još uvijek primjenjuju osnovni pristup, alat po alat.

Danska prednjači u korištenju AI alata među poduzećima s 42,03 posto, što je rast od 18,14 posto od 2021., slijede Finska s 37,82 posto (+22,03), Švedska s 35,04 posto (+25,11), Belgija s 34,54 posto (+24,22) i Luksemburg s 33,61 posto (+20,61).

Na dnu su Rumunjska s 5,21 posto (+3,83), Poljska s 8,36 posto (+5,5), Bugarska s 8,55 posto (+5,26), Grčka s 8,93 posto (+6,32) i Cipar s 9,27 posto (+6,68). Hrvatska je 19. s 15 posto.

Iako su Akcijski plan EU-a za "AI kontinent" i strategija Apply AI koraci u, općenito, dobrom smjeru, Unija bi se sada trebala usmjeriti na detaljne analize sektorske primjene umjetne inteligencije, poslovnih procesa i stvarne spremnosti za uvođenje AI-ja među različitim vrstama i veličinama poduzeća.

Političke strategije često su rezultat suprotstavljenih ideja i političkih ambicija, a obje strategije to jasno odražavaju.

Mjerljivi pokazatelji uspješnosti na razini država članica, kontinuirani fokus isključivo na inicijative velikog opsega, bilo da je riječ o osposobljavanju za AI ili poboljšanju pristupa računalnoj snazi i podacima, te jasno razlikovanje prema vrsti poslovanja, veličini i razini zrelosti u AI-ju, mogu pomoći EU-u da brzo napreduje s ciljanom potporom, bez gubitka vremena i novca poreznih obveznika na skupe i neučinkovite inicijative.