Informatički stručnjak i politički konzultant Marko Rakar u N1 Newsroomu komentirao je aktualnu situaciju s umjetnom inteligencijom, odnosno, regulativama koje najveće zemlje svijeta uvode kako bi je bolje kontrolirale i umanjile njenu potencijalnu štetu za čovječanstvo.
Bletchley Park je upravo zbog toga mjesto gdje se na summitu sastaju najveći umovi i stručnjaci ovog doba, zajedno s političarima koji mogu donijeti bitne odluke. Upravo u tom britanskom mjestu je Alan Turing probio nacistički kod za šifriranje Enigmu pa sve skupa ima dodatni značaj.
“On je tamo i napravio prvo mehaničko računalo. Također, Turing je poznat i po svom testu koji, između ostalog, kaže da ćemo njegovim korištenjem moći otkriti je li stroj inteligentan kao čovjek. Ako računalo prođe test, znači da je pametno ili pametnije od čovjeka”, objasnio je Rakar pa nastavio o opasnostima umjetne inteligencije:
“To su dugoročni strahovi. Ovo je prvi put da stvaramo nešto što je potencijalno pametnije od nas samih i postoji mogućnost da se taj izum okrene protiv nas. To je realnost. Osim toga, radi se o računalnom sustavu koji nije materijalan sam po sebi već je riječ o softveru koji se nalazi u cloudu i može se seliti brzinom svjetlosti. U kraćem roku ima i drugih rizika kako se umjetna inteligencija može koristiti da stvori nekakvu štetu. Funkcija ovakvih skupova i uredbi jest anticipirati u koje se sve zločeste svrhe umjetna inteligencija može koristiti i kako to spriječiti ili se protiv toga boriti.”
Zanimljivo, u kreiranju regulativa ne sudjeluju samo zapadne zemlje nego i Kina.
“S jedne strane, riječ je o tome da svi žele biti blizu stola gdje se odlučuje o regulaciji jer svi razumiju da postoji prijetnja prema postojećim sustavima. Svi oni u umjetnoj inteligenciji vide potencijalnu prijetnju. Istovremeno, dok se rukuju i potpisuju zajedničke dokumente, nema dvoje da laboratoriji u svim tim zemljama razvijaju nove, naprednije i snažnije računalne modele, koji će sve ovo danas učiniti pomalo smiješnim”, smatra Rakar.
Ipak, globalna regulativa ne postoji. Svaka zemlja ili skupina zemalja će to raditi sama za sebe, na svoj način.
“Politika tradicionalno zaostaje za tehnologijom. Ne znamo kako će se taj razvoj događati i u kakvim skokovima. Primjerice, ChatGPT u počecima i danas su potpuno drugačiji. U početku smo mu se mogli smijati. Tipa, prije dvije godine nije mogao proći testove iz škole, a danas prolazi američke ispite za odvjetnika. Vjerovati da će politika biti u stanju reagirati tako brzo i regulirati sve aspekte umjetne inteligencije je pogrešno”, naglasio je stručnjak.
Uredba američke Vlade navodi da bi se svako testiranje umjetne inteligencije trebalo prijaviti, ako predstavljaju rizik, što možda može dovesti do usporavanja njenog razvoja.
“Mislim da ne može dovesti do usporavanja jer za razvoj algoritama trebate računalo i procesor. Svi ga mogu imati. Za razliku od disruptivnih tehnologija kao atomska bomba, gdje možete regulirati pristup “sastojcima”, kod umjetne inteligencije to nije tako. Najbolji stručnjaci mogu raditi jedan model umjetne inteligencije, a drugi neki drugi”, naglasio je Rakar pa se osvrnuo na najopasnije dijelove umjetne inteligencije:
“Razvoj oružja i korištenje umjetne inteligencije kao oružja. Vidjeli smo koliko su dronovi važni u Ukrajini i koliko su se pokazali važnima u Izraelu.”
Trenutno je umjetna inteligencija aktualna u politici, posebno političkim kampanjama.
“Zahvaljujući algoritmima koji su jednostavni i lako dostupni, nije teško napraviti uradak za političku ili biznis kampanju, lažnim vijestima, diskreditacijama… Tko želi plasirati nešto tako, nikad neće reći da to radi i nagledat ćemo se na stotine i stotine lažnih uradaka. Kad dođe superizborna godina, bit će teško razumjeti što je istina, što nije i je li neka od tih ideja utjecala na birače. Mediji na kojima se to najviše plasira jesu društvene mreže.”
Kralj Charles je usporedio otkriće umjetne inteligencije s otkrićem vatre, struje i interneta.
“Apsolutno dobra usporedba. Algoritmi umjetne inteligencije može donositi zaključke i otvarati nove spoznaje koje mi ne bismo mogli. Cjepivo za koronavirus je dizajnirano uz pomoć umjetne inteligencije i ona ima potencijal biti korištena u svim sferama, za dobro i za loše. Imat će nevjerojatan efekt i pitanje je samo kreativnog uma osobe koja će shvatiti kako iskoristiti algoritme da riješe neki naš problem. Ili da kreira neki novi problem”, zaključio je Marko Rakar.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!