U posljednje vrijeme sve je više tekstova o tome kako bi roboti mogli zamijeniti ljudske poslove, a alati temeljeni na umjetnoj inteligenciji poput ChatGPT-ja postaju sve dostupniji. Zbog toga, neki zaposlenici počinju se bojati za svoju budućnost i pitaju se hoće li njihove vještine biti cijenjene na tržištu rada u skoroj budućnosti.
U ožujku je Goldman Sachs objavio izvješće u kojem se navodi da bi umjetna inteligencija mogla zamijeniti čak do 300 milijuna poslova, a prošle godine je anketa PwC-a pokazalo da gotovo trećina ispitanika kaže kako se boje da će ih unutar tri godine zamijeniti tehnologija, piše BBC.
“Mnogo ljudi iz kreativne industrije je zabrinuto,” kaže 29-godišnja autorica slogana Alys Marshall iz Bristola. “Nadamo se da će naši klijenti prepoznati našu vrijednost i odabrati autentičnost koju donosi ljudska ruka umjesto niske cijene i praktičnosti alata umjetne inteligencije.”
Iako je određena doza anksioznosti razumljiva i opravdana, stručnjaci za ljudske resurse kažu da se zaposlenici trebaju fokusirati na ono što im je pod kontrolom. Umjesto da paničare o mogućnosti da će njihove poslove preuzeti tehnologija, trebali bi naučiti kako surađivati s njom. Ako tehnologiju tretiraju kao resurs, a ne kao prijetnju, u očima poslodavaca porast će im vrijednost, a samim time oslabjeti strahovi.
Strah od nepoznatog
Nekima se čini da se generativna umjetna inteligencija pojavila nevjerojatno brzo. ChatGPT na scenu je stupio preko noći, a utrka u razvoju takve tehnologije sve se više zahuktava svakog dana, što stvara sve veću nesigurnost među zaposlenicima.
Carolyn Montrose, profesorica na sveučilištu Columbia u New Yorku, priznaje da je brzina tehnološkog razvoja zastrašujuća. “Normalno je osjećati anksioznost zbog posljedica razvoja umjetne inteligencije jer ona evoluira fluidno i postoji mnogo nepoznatih faktora po pitanju primjene,” kaže ona.
Ipak, koliko god taj streloviti razvoj bio zastrašujuć, Montrose kaže da radnici ne moraju osjećati toliki strah. Ljudi su sposobni sami odlučiti o tome koliko će se brinuti: mogu “odabrati osjećati anksioznost zbog umjetne inteligencije, ili odlučiti da žele o njoj naučiti i iskoristiti ju u svoju prednost.”
Scott Likens iz PwC-a, stručnjak za pitanja povjerenja i tehnologije, slaže se. “Tehnološki napredak pokazao nam je da da, tehnologijom se mogu automatizirati i pojednostaviti radni procesi. Ipak, s pravim setom vještina, i pojedinci mogu napredovati zajedno s tehnologijom,” kaže on. “Kako bi se osjećali manje ustrašeno zbog sve veće prisutnosti umjetne inteligencije, radnici bi trebali biti uključeniji. Edukacije i treninzi ključni su kako bi zaposlenici naučili što više mogu o umjetnoj inteligenciji i načinu na koji ju mogu iskoristiti u vlastitom radu. Umjesto da bježe od umjetne inteligencije, radnici bu ju trebali dočekati raširenih ruku i obrazovati se o njoj.”
Također se valja prisjetiti, dodaje on, da “ovo nije prvi put da je došlo do industrijskih potresa – od automatizacije u proizvodnji do online prodaje – i uvijek smo se uspjeli prilagoditi.” Uvođenje novih tehnologija često je u prošlosti bilo zastrašujuće, no Montrose objašnjava da su napredci iz prošlosti donijeli mnogo koristi: tehnološke promjene oduvijek su bile ključan sastojak društvenog napretka.
Bez obzira na to kako ljudi reagiraju na tehnologiju umjetne inteligencije, dodaje Montrose, ona neće nestati. A mnogo je konstruktivnije gledati naprijed i razmišljati pozitivno. “Ako ljudi osjećaju anksioznost umjesto da poboljšaju svoje vještine, to će im nanijeti veću štetu nego sama umjetna inteligencija,” kaže ona.
Jedinstvena vrijednost ljudi
Dakle, iako je određena doza anksioznosti opravdana, ipak možda još nije vrijeme za otvorenu paniku. Istraživanja pokazuju da su strahovi da bi roboti mogli “ukrasti” poslove ljudima” uvelike pretjerani.
Istraživanje profesora sociologije Erica Dahlina iz studenog prošle godine pokazalo je da roboti ne zamjenjuju ljudske radnike onom brzinom koliko ljudi vjeruju. Prema njegovim podacima, nekih 14 posto radnika kažu da su njihovo radno mjesto zamijenili roboti. No i radnici koji su takvo nešto iskusili i oni koji nisu značajno pretjeruju u procjenama rasprostranjenosti tog trenda.
Dahlin priznaje da će neki aspekti nove tehnologije biti uvedeni bez razmišljanja o svim implikacijama tog poteza, ali ipak dodaje da “samo zato što tehnologiju možemo za nešto koristiti, ne znači da i hoćemo.”
Stefanie Coleman, ravnateljica u konzultantskoj tvrtci EY, naglašava da ne bismo trebali na budućnost tržišta rada gledati binarno. Drugim riječima, uvijek će postojati potreba i za tehnologijom i za ljudskim radnicima.
“Ljudi će uvijek imati ulogu na tržištu rada, obavljajući poslove koje roboti ne mogu obavljati. Takvi poslovi uključivat će jedinstvene ljudske osobine – izgradnju odnosa, kreativnost ili emocionalnu inteligenciju,” kaže ona. “Važno je prepoznati jedinstvenu vrijednost ljudi u usporedbi sa strojevima.”
34-godišnja Claire niz godina radi kao stručnjakinja za odnose s javnošću u velikoj konzultantskoj tvrtci u Londonu. U posljednjih šest mjeseci zbog umjetne inteligencije počela se bojati za svoju budućnost. Iznenadilo ju je koliko brzo je ChatGPT postao sofisticiran alat i kaže da može zamisliti da će za par godina neki takav alat moći obavljati njen posao jednako dobro kao i ona.
Ipak, prije nekoliko tjedana je odlučila da želi naučiti više o tehnologiji koja je počela mijenjati lice njene struke. Počela je istraživati online tečajeve o kodiranju.
“Tehnologija me prije strašila pa sam ju radije ignorirala, no sve što vidim oko sebe dokazuje mi koliko je to bilo glupo,” kaže. “Ako nešto ignorirate, to neće samo od sebe nestati i polako počinjem shvaćati da, ako si uzmem vremena i upoznam se s time, bit ću manje ustrašena, a i novi alati mi mogu biti od velike pomoći.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!