Nova meta-analiza što ju je provela grupa američkih znanstvenika koji se bave poremećajima spavanja i sna pokazala je da bi pomicanje početka nastave za samo sat vremena kasnije imalo iznimno pozitivan učinak na zdravlje adolescenata, osobito na njihov san.

Znanstvenici su proučili rezultate 18 ranije provedenih studija objavljene prije travnja 2016., u okviru projekta organiziranog na nacionalnoj razini pod nazivom Svijest o zdravome snu. 

Rezultati objavljeni u časopisu “Journal of Clinical Sleep Medicine”, pokazuju da bi pomicanje početka školske nastave za samo sat vremena imalo brojne pozitivne učinke na zdravlje učenika. 

Pomicanje početka školske nastave rezultiralo bi manjim brojem prometnih nesreća, manjom pospanošću i umorom tinejdžera tijekom dana te manjom razlikom u duljini sna tijekom tjedna i tijekom vikenda. Odgađanje ranog početka nastave ključni je faktor koji bi adolescentima mogao pomoći da spavaju kvalitetnije kako bi mogli rasti i učiti.

Po podacima američke Akademije za medicinu sna kod adolescenata se melatonin u organizmu počinje otpuštati kasnije nego kod odraslih, odnosno ne otpušta se čak do 23 sata, a riječ je o važnome hormonu koji pomaže pri regulaciji unutarnjeg sata. Ti hormoni ne prestaju kolati krvlju tinejdžera sve do kasnih jutarnjih sati, zbog čega im je teško ustati rano. 

Manje od trećine američkih srednjoškolaca ne spava dovoljno 

Analiza je pokazala i povezanost između kasnijeg početka nastave i rjeđeg kašnjenja učenika na nastavu kao i izostanaka te povezanost s boljim ponašanjem učenika tijekom nastave. 

Kada su ocjene posrijedi, pokazalo se da je kasniji dolazak na nastavu kod nekih učenika utjecao na poboljšanje ocjena, a kod drugih nije. 

Komentiravši rezultate, glavni autor studije Timothy Morgenthaler je rekao: “Jedno je istraživanje pokazalo da 85,6 posto američkih srednjoškolaca na nastavu mora stići prije 8.30 u skladu s preporukom Američke akademije pedijatara. Nedavna istraživanja na državnoj razini pokazala su da manje od trećine srednjoškolaca dovoljno spava, a to je velik problem jer loš san implicira opasnost od pojave raznih psiholoških problema, utječe na kvalitetu učenja, na potencijalnu pretilost adolescenata, pojavu dijabetesa, a na cestama se, zbog manjka koncentracije događa više prometnih nesreća u vrijeme odlaska u školu.”

Za održavanje optimalnog zdravstvenog stanja srednjoškolaca, američka Akademija medicine sna koja se među ostalim bavi liječenjem poremećaja spavanja, adolescentima u dobi od 13 do 18 godina preporučuje da noću spavaju od osam do 10 sati i ako je moguće da liježu u isto vrijeme. Brojke su pokazale da 69 posto američkih srednjoškolaca tijekom školskog tjedna noću spava manje od osam sati. 

Liječnici i znanstvenici već godinama upozoravaju da su rasporedi nastave u neskladu s prirodnim obrascima spavanja tinejdžera, što su dodatno pogoršali i pametni telefoni i brojni elektronički uređaji koji emitiraju takozvano plavo svjetlo čiji je učinak na spavanje dokazano negativan. 

Morgenthaler ističe i da zbog prirodnih promjena cirkadijskog ritma za vrijeme puberteta većina adolescenata preferira odlazak na spavanje kasnije nego u ranijem djetinjstvu, što im ne ide u prilog kada je o ispavanosti riječ s obzirom na prerani početak školske nastave. 

Studije su pokazale da tinejdžeri znatno dulje spavaju u danima bez škole, što znači da im nedostaje sna te ga tim danima nadoknađuju.