Zbog insekticida ili parazita koji pogađaju odrasle jedinke, nezrele pčele prisiljene su početi skupljati med što izaziva pomor među njima i možda je ključni čimbenik naglog propadanja pčelinjih kolonija, navodi američka studija objavljena početkom tjedna.
Znanstvenici čija je studija objavljena u ponedjeljak u Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America (PNAS) vjeruju da je manjak odraslih pčela uzrok naglog propadanja društvene strukture košnica.
Prethodna su istraživanja već pokazala da u situacijama u kojima velik broj odraslih pčela ugiba od insekticida ili parazita, nezrele pčele moraju početi skupljati med prije nego što dosegnu dob za tu zadaću.
Normalno je da pčele počinju skupljati med kada dosegnu dva do tri tjedna.
Međutim, ako su kolonije oslabljene bolestima, nestašicom hrane ili drugim čimbenicima koji izazivaju pomor odraslih pčela, nezrele su pčele prisiljene uključiti se u ciklus.
Znanstvenici su pčele opremili odašiljačima kako bi pratili kretanje tisuća pčela tijekom čitava njihova života. Ustanovili su da pčele koje počinju skupljati med prerano umiru češće od drugih već na prvim letovima izvan košnice.
Sindrom naglog propadanja kolonija početkom 2000-ih
“Činjenica da mlade pčele napuštaju košnicu ranije kako bi skupljale nektar i pelud moguće je prilagodba na pad broja starijih medarica”, kaže Clint Perry s Fakulteta za biologiju i kemiju na Sveučilištu Queen Mary u Londonu.
PROČITAJTE JOŠ
Ako takav postotak većeg mortaliteta potraje predugo, ravnoteža kolonije je narušena i može imati katastrofalne posljedice, dodaje Perry, jedan od koautora studije.
Dob u kojoj se pčele uključuju u skupljanje nektara mogla bi biti dobar pokazatelj zdravlja cijele košnice, objašnjava Perry.
Autori drže da je njihov rad rasvijetlio razloge naglog propadanja pojedinih pčelinjih kolonija.
Sindrom naglog propadanja kolonija početkom 2000-ih godina pogodio je Europu i Sjedinjene Države, s gubitkom populacija od 30 do 90 posto.
Domaće i divlje pčele kao i drugi oprašivači koji omogućuju reprodukciju od 70 do 80 posto cvjetnica bitne su za ljudsku prehranu. Više od 70 posto kultura, od kojih gotovo sva voća, povrća, uljarice, začini, kava, kakao, o njima snažno ovise.
Bijela kuća je u lipnju 2014. godine saveznim agencijama naredila da prouče učinke kemijskih agensa na pčele i druge oprašivače.
