Znanstvenici sa Sveučilišta u Melbourneu izračunali su da će oluje i rast razine mora poharati teritorij površine Francuske, da će time stradati petina svjetske ekonomije, sve pod uvjetom da se klimatske promjene ne zaustave.
Logika je jasna. Čovječanstvo ispušta CO2 i druge stakleničke plinove koji zarobljavaju toplinu u Zemljinoj atmosferi. Uslijed toga se zagrijavaju i atmosfera i more, otapaju se glečeri i polovi, raste razina mora, ali raste i energija u zatvorenom sustavu atmosfere, što znači da vjetrovi i oluje postaju neusporedivo jači i nepredvidljiviji.
VEZANE VIJESTI
Svijet je već upoznao početke toga; kroz poharanu prirodu, uništene živote, materijalnu štetu.
Znanstvenici iz Melbournea izračunali su da bi ovakvim scenarijem do kraja stoljeća čovječanstvo pretrpjelo materijalnu štetu od 14.200 milijardi dolara kroz uništenje naseljenih područja i infrastrukture. Uvjet je da se klimatske promjene ne zaustave i da čovječanstvo ne razvije metode obrane od morskih poplava.
Svoje su istraživanje objavili u Natureu, a CNBC je intervjuirao jednog od autora Iana Younga:
“Diljem svijeta moramo razumjeti da ovakve promjene predstoje sve do kraja stoljeća i da moramo razviti plan kako da na to odgovorimo.”
#related-news_0
Analizirali su nekoliko najzastupanijih scenarija klimatskih promjena u odnosu na zagađenje atmosfere s CO2 i došli do zaključka da će, od potopljenih područja, 32 posto stradati direktnim potapanjem uslijed rasta razine mora zbog otapanja polarnog leda, dok će 68 stradati uslijed dramatičnih plima i oluja.
Najveće štete predvidjeli su na sjeveroistoku SAD-a, na sjeverozapadu Europe, u jugoistočnoj Aziji i na sjeveru Australije. Najgore će stradati države u kojima je stanovništvo gusto naseljeno u niskim priobalnim područjima, te otočne nacije. Nabrojali su. jugoistok Kine, Sjeverni teritorij u Australiji, Gujurat u Indiji, Veliku Britaniju i države SAD-a, od kojih najgore prijeti Sjevernoj Karolini, Virginiji i Marylandu.
#related-news_0
Neobično je da CNBC ne navodi Bangladeš, Nizozemsku i Tuvalu, ali zato nabraja uništenje stambenih objekata, prometnica i zagađenje pitke vode. U SAD-u, inače, 40 posto stanovništva živi u priobalnim ugroženim područjima.
“Obalna područja posebno su osjetljiva na rast razine mora i klimatske promjene”, komentirao je Ebru Kirezci, također suautora istraživanja.
“To će iziskivati detaljno dugotrajno planiranje prilagodbenih strategija kako bi se podigla spremnost obalnih zona”, kazao je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
