Povlačenje ledenjaka na Himalaji ne predstavlja opasnost samo zato što taj proces puni ledenjačka jezera, već rezultira i ostalim opasnostima koje se ne nadziru, upozoravaju znanstvenici. Nedavna katastrofa do koje je došlo zbog nagle i brze bujice u indijskoj državi Uttarakhandu, zadnji je primjer jedne takve nesvjesne opasnosti.

Himalaja ima najveći broj ledenjaka na Zemlji, ako izuzmemo Južni i Sjeverni pol, i izgubila je milijarde tona leda zbog ubrzanog otapanja koje je izazvalo globalno zagrijavanje, piše BBC.

“Jednostavno ne postoji sveobuhvatno razumijevanje onoga što se zapravo događa kada su posrijedi ovakve prijetnje”, kaže američki profesor Jeffrey Kargel, viši geolog koji je istraživao niz katastrofa na Himalaji i trenutačno proučava nepogodu u Utrarakhandu.

“Mi reagiramo smo onda kada se dogode nesreće poput one u Uttarakhandu. Ne nadziremo ledenjake s takvim prijetećim potencijalom, zapravo većinu njih ne nadziremo”.

Opasnost od povlačenja ledenjaka

Stručnjaci kažu da dio ledenjaka, kada se povuku ili stanje, može postati vrlo opasan. U nekim slučajevima preostali led povučenih ledenjaka može opasno visjeti na strmim planinskim padinama te se može srušiti u bilo kojem trenutku.

Moguće je i da stanjeni ili ledenjaci koji su se povukli destabiliziraju tlo ispod i oko sebe koje bi ih u uobičajenim okolnostima podupiralo. Zato takva područja mogu postati sklonija klizištima, odronu stijena, kamenja ili ledenjaka, a u konačnici rezultirati i urušavanjem čitavih planinskih obronaka.

Znanstvenici upozoravaju da takvi događaji mogu blokirati rijeke i rječice, koje se na kraju izliju iz svojih korita te pometu sve što im se nađe na putu, upravo onako kako se, ako je suditi po preliminarnim nalazima, nedavno dogodilo u Uttarakhandu.

No kažu i da ne znaju gdje se točno kriju takve opasnosti i koja su naselja i infrastruktura potencijalno ugroženi. Zbog zamršenog reljefa Himalaje takvo je praćenje iznimno teško.

“Na Himalaji i u regiji Hindukuš više je od 50.000 ledenjaka, a samo ih se 30 pomno nadzire, uključujući i terenske studije”, rekao je Muhammad Farooq Azam, glaciolog s Indijskog tehnološkog instituta Indore.

Dodaje da je o tomu dosad objavljeno samo petnaestak studija te upozorava da bi se ledenjaci morali pomnije nadzirati jer je u igri tako puno čimbenika.

Potresi i klima 

Znanstvenici tvrde da, kao najmlađi planinski masiv na svijetu, Himalaja još uvijek raste, a potresi često destabiliziraju njihove padine.

Mijenjanje obrazaca snježnih i kišnih padavina zbog klimatskih promjena, planine čine ranjivijima, a promjene izazvane globalnim zatopljenjem utječu na to da promjene do kojih dolazi na ledenjacima u konačnici mogu dodatno pogoršati situaciju.

Ledenjak na planini Aru na Tibetu iznenada se srušio 2016. godine, prouzročivši golemu ledenu lavinu koja je usmrtila devet ljudi i stotine grla stoke. Na istoj se planini neočekivano samo nekoliko mjeseci kasnije srušio i drugi ledenjak.

U lavini leda i kamenja s ledenjaka Siachen u Kašmiru 2012. godine smrtno je stradalo gotovo 140 ljudi, većinom pakistanskih vojnika. Uzrok nesreće još je nepoznat.

Manje ledenjaka, više klizišta 

Nedavno istraživanje visokih azijskih planina, uključujući i zapadnu Himalaju, istočni dio Pamira, Karakoram i južni dio planinskog lanca Hindukuš, povezalo je broj većih klizišta i njihovu povećanu učestalost između 1999. i 2018. s povlačenjem ledenjaka.

Znanstvenici Kineske akademije znanosti, koji su istraživanje proveli uz pomoć satelitskih snimaka Geološkog zavoda Sjedinjenih Država, identificirali su 127 takvih klizišta između 2009. i 2018. godine.

Naši rezultati ukazuju na promjene kada je posrijedi učestalost koja upućuje na povećan trend velikih klizišta u proteklom desetljeću.

Dalia Kirschbaum, stručnjakinja za klizišta, koja vodi NASA-in hidrološki znanstveni laboratorij, kaže da moguće opasnosti povezane s povlačenjem ledenjaka sada postaju očigledne. “Prije su, primjerice, stijene na planinskim obroncima ledenjaci držali čvrsto poput ljepila, no sada, ako nema ledenjaka, stijene vise i to je potencijalna opasnost.”

Fokusiranje na ledenjačka jezera

Od dosadašnjeg ograničenog broja studija o himalajskim ledenjacima, većina ih je usredotočena na njihovo ubrzano otapanje i pitanje hoće li taj proces opasno ispuniti ledenjačka jezera, zbog čega bi ona mogla nabujati i izliti se.

Neke su studije pratile što bi se moglo dogoditi s rijekama u regiji koje se ‘napajaju’ iz ledenjaka ako bi se povlačenje ledenjaka ubrzalo s porastom temperature.

No kritičari ovakvih istraživanja kažu da ledenjačka jezera privlače svu pažnju dok se ostale prijetnje povezane s ubrzanim otapanjem ledenjaka jednostavno zanemaruju.

“Tom se problemu pridaje manje pažnje”, smatra Summer Rupper, profesorica geografije sa Sveučilišta u Utahu, koja je proučavala promjene na himalajskim ledenjacima uz pomoć satelitskih snimaka. “Možda mu se pridaje manje pozornosti jer su katastrofe poput lavina rijetke, a opasnosti povezane s ledenjacima sporadične.”

Stručnjaci Međunarodnog centra za integrirani planinski razvoj, koji već dugi niz godina rade himalajskom području, kažu da su poplave povezane s glacijalnim jezerima u povijesti znale prouzročiti brojne probleme u regiji.