Odluka šefova zemalja članica EU-a da odobre pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom povijesni je trenutak za tu državu koja se unatoč tome suočava s mnogim preprekama na svom europskom putu, piše European Newsroom, zajednički projekt europskih novinskih agencija.
Europski čelnici nedavno su odlučili odobriti pristupne pregovore s BiH premda oni neće započeti dokle god balkanska zemlja ne provede dodatne ključne reforme.
„Čestitam! Vaše mjesto je u europskoj obitelji. Današnja odluka je ključan korak naprijed na vašem europskom putu“, napisao je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel na X-u, bivšem Twitteru, dok su se čelnici država sastajali na samitu u Bruxellesu 22. ožujka.
„Sada treba nastaviti s napornim radom kako bi Bosna i Hercegovina napredovala, kao što vaš narod želi“, poručio je Michel.
Dodatne reforme
BiH je službeno kandidatkinja za članstvo od 2022., no morala je implementirati brojne reforme prije nego što joj je dano zeleno svjetlo za iduću fazu. Bruxelles je prošlog tjedna rekao da je zemlja dovršila neke od potrebnih koraka, no i dalje mora provesti određene reforme u pravosuđu i izbornom zakonodavstvu.
Ruski rat u Ukrajini je osnažio motivaciju Unije za proširenjem u istočnoj i središnjoj Europi, a zemlje članice su u prosincu pristale započeti pregovore s Ukrajinom i Moldavijom. Prihvaćanje novih članica dio je napora da se odupre ruskom i kineskom utjecaju u blizini teritorija EU-a.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da je BiH sada „u potpunosti usklađena“ s europskom vanjskom i sigurnosnom politikom, da je poboljšala svoje upravljanje migracijskim tokovima te da je usvojila zakone za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma.
Pozdravila je pristanak zemlje da uvrsti presude Suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) u nacionalnu kaznenu evidenciju.
Von der Leyen je istaknula i korake koje je osnivanjem novog odbora za izgradnju mira BiH napravila prema jačanju dijaloga i pomirenja nakon rata koji je trajao između 1992. i 1995.,
Odobrenje pregovora tek je početak dugotrajnog postupka provedbe daljnjih mukotrpnih reformi, koji u pravilu traje više godina prije no što se zemlja napokon pridruži Europskoj uniji.
Predsjednik Republike Srpske, entiteta s pretežito srpskim stanovništvom, Milorad Dodik, redovito podiže etničke napetosti i na taj način ugrožava zemljin europski put.
Zemlje u regiji, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Srbija i Albanija već su dobile status kandidata, no sve su i dalje daleko od članstva.
Prepreke za članstvo
Odluka o odobrenju pregovora imala je veliku prepreku u skupini zemalja članica, uključujući Nizozemsku, Dansku, Francusku i Estoniju, koje tvrde da je napredak BiH na europskom putu i dalje ograničen.
Nizozemski parlament razmatrao je blokadu pristupnih pregovora, no odustao je od toga pošto je premijer Mark Rutte upozorio da bi veto mogao prouzročiti „ogromnu štetu“ za Nizozemsku i uvjerio je većinu da se odluči za blažu rezoluciju.
Parlament je stoga zatražio da Rutte blokira sporazum o pregovaračkom okviru, proceduralnom koraku prije no što pravi pregovori mogu započeti, dokle god BiH ne ispuni osam dodatnih uvjeta koje je Europska komisija postavila krajem prošle godine. Na taj je način premijer mogao pristati na simbolično zeleno svjetlo u ovoj fazi bosanskohercegovačkog približavanja Unij.
S druge strane, Grupa prijatelja zapadnog Balkana, koja uključuje nekoliko država poput Austrije, Hrvatske, Italije, Mađarske i Slovenije, ubrzala je napredak Sarajeva u procesu integracije.
„Odobrenje za pregovore Bosne i Hercegovine velik je korak naprijed u onome što mi nazivamo ponovnim ujedinjenim“, rekla je talijanska premijerka Giorgia Meloni.
Slovenski premijer Robert Golob odluku Europskog vijeća opisao je kao važan korak na putu Bosne i Hercegovine prema europskoj obitelji. Odluka, rekao je, također šalje važnu i ohrabrujuću poruku cijelom zapadnom Balkanu te doprinosi njegovoj stabilnosti, razvoju i boljoj budućnosti.
Prema Juraju Blanaru, slovačkom šefu diplomacije, ulazak BiH u Europsku uniju je također u interesu Bratislave. Podsjetio je da zemlje zapadnog Balkana više od dva desetljeća čekaju članstvo u Uniji.
Hrvatska snažno podupire pristupanje BiH
Odluka Europskog vijeća o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom poticajje za zemlju da nastavi s reformama, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković, dodavši da su promjena izbornog zakona i okončanje preglasavanje Hrvata ključni za to, s obzirom na to da Hrvati ne vjeruju da su pravedno zastupljeni u institucijama.
„Ova odluka je brilijantan poticaj za daljnje reforme i nadoknadu kako bi BiH mogla ući u konvoj kojem su se Ukrajina i Moldavija pridružile malo ranije“, rekao je Plenković za Radioteleviziju Herceg-Bosne.
Plenković je kazao da BiH može ubrzati svoj napredak prema EU-u implementacijom reformi te da vjeruje da je reforma izbornog zakona ključno pitanje.
„Ključno je riješiti pitanje legitimne zastupljenosti Hrvata u Predsjedništvu BiH jer ova anomalija postoji od 2006. To je poruka nepoštovanja za konstitutivan narod te izobličenje duha, teksta i dogovora Daytonskog (sporazuma).“
BiH ima izborni sustav temeljen na trima konstitutivnim narodima. Bošnjačke političke stranke tvrde da bi etnički ključ trebao biti napušten u izbornom procesu.
Hrvati, kojih je tri puta manje nego Bošnjaka u Federaciji BiH, boje se ih brojniji Bošnjaci preglasavaju, što se zbilo već četiri puta u izborima za kolektivno predsjedništvo.
Pozivi na reforme i vremenske okvire za Ukrajinu i Moldaviju
Portugalski premijer u odlasku Antonio Costa jedan je od onih koji su zauzeli oprezniji stav kada je riječ o proširenju. Iako se ne protivi članstvu u Uniji za Ukrajinu, Moldaviju i zemlje zapadnog Balkana, u više je navrata rekao da EU ne može ubrzavati postupak i donositi odluke na temelju emocija, što se posebno odnosi na Ukrajinu.
Costa je rekao da „je ključno završiti unutrašnje reforme kako bi proširenje bilo uspješno“ te je savjetovao da se „reforme ne provode samo radi proširenja“, dodavši da bi oba procesa „trebala napredovati sinkronizirano“.
Costa je također izrazio zabrinutost za trenutnu fiskalnu arhitekturu koja se možda neće moći nositi s toliko različitih gospodarstava, dodavši da je to razlog zašto je protiv postavljanja vremenskog roka za proširenje Unije dokle god se reforme ne dovrše.
Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis je pozvao na predvidljiv vremenski okvir za pristupanje Ukrajine i Moldavije, za ubrzano usvajanje pregovaračkih okvira koje je predložila Komisija i za organiziranje prvih međuvladinih konferencija s dvjema zemljama kandidatkinjama.
Bugarska poziva Sjevernu Makedoniju da prizna svoju nacionalnu manjinu
Govoreći na skupštini Europske pučke stranke u Bukureštu, potpredsjednica bugarske vlade Marija Ivanova Gabriel obećala je bugarsku podršku za Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju na njihovom putu prema članstvu u Uniji.
Proces proširenja EU-a na zapadnom Balkanu bila je tema sastanka između bugarskog premijera Nikolaja Denkova i slovenske predsjednice Nataše Pirc Musar 27. veljače.
„Naša regija ima ogroman potencijal za razvoj ako surađujemo“, rekao je Denkov, naglasivši da premda Bugarska podupire proširenje Unije, zemlje kandidatkinje moraju najprije ispuniti svoje obaveze.
Bugarsko ministarstvo vanjskih poslova je 6. ožujka pozvalo Sjevernu Makedoniju da implementira obaveze na koje je pristala kompromisom iz 2022., prema kojemu bi došlo do izmjene sjevernomakedonskog ustava kako bi se priznala bugarska nacionalna manjina u zemlji i time uklonile prepreke za pregovore o članstvu u Europskoj uniji.
Proširenje za ostatak zapadnog Balkana?
Posebni izaslanik Europske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak je istaknuo da je EU otvorio vrata za proširenje, uključujući regiju zapadnog Balkana.
„Atmosfera u Bruxellesu i u zemljama članicama se zaista promijenila. Članice su sada ozbiljno zainteresirane za proširenje. Vrata se otvaraju. Sada je riječ o tome da se iskoristi ta prilika. Radi se o geopolitičkom pitanju za Europu. Bez balkanske regije, nema potpune integracije“, kazao je.
Europsko vijeće je reklo da će se o unutarnjim reformama razgovarati na idućem sastanku, a cilj je usvojiti zaključke o njima do ljeta ove godine.
Što se tiče Sjeverne Makedonije, američki izaslanik SAD-a za zapadni Balkan Gabriel Escobar zalaže se za to da zemlja postane potpuna kandidatkinja za članstvo u Uniji.
„Sjeverna Makedonija je bila veoma pouzdan partner, i bilateralno i na multilateralnim forumima poput NATO-a i OESS-a“, objavio je na X-u.
Dodao je da američka administracija očekuje da će nova vlada biti predana NATO-u, ulasku u Europsku uniju i borbi protiv korupcije.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!