Saveznik, moćnik, optuženik: Uspon i pad Milorada Dodika

Majdandžić doveden iz Brčkog

Na vlast je Milorad Dodik došao 18. siječnja 1998. Imao je samo dva zastupnika, no, izborna križaljka je riješena glasovima zastupnika iz druga dva naroda u BiH, Hrvata i Bošnjaka (SDA i SBiH). Ono što njegov dolazak na premijersku poziciju čini specifičnim i prepričava se godinama poslije kao anegdota te koristi kao argument opozicije i drugih, kada se obračunavaju sa snagom Dodikove političke moći i legitimiteta, jest priča kako je na vlast došao uz pomoć međunarodne zajednice, odnosno "američkih tenkova", gdje su vojnici SFOR-a iz Brčkog doveli u Banjaluku Franju Majdandžića, da digne ruku i bude presudni 42. glas, neophodan za kvorum, prenosi Forbes BiH.
I zaista, baš kako je tvrdila i priželjkivala Albright, Dodik je bio glas promjene. Ratne zločince je nazvao ratnim zločincima, genocid u Srebrenici, genocidom, te bespogovorno izvršavao odluke Visokog predstavnika, potpisavši odluku o smjeni tadašnjeg predsjednika RS Nikole Poplašena. Obučen u odijelo europskih integracija i ukrašen pričama o ekonomskom prosperitetu i suživotu, počeo je graditi političku moć, ali i obiteljsko carstvo.

Već 2006. potpuno mijenja politiku i retoriku. Zaspao je kao socijaldemokrat i reformist, da bi se probudio kao nacionalist s retorikom podjela, odcijepljenja i aktivnostima kojima je rušio temelje Daytonskog mirovnog sporazuma, na koji se toliko puta pozivao, kao i same BiH.

Umanjiti značaj države

Bilo da je obnašao funkciju člana Predsjedništva BiH ili entiteta, nastojao je u javnim govorima umanjiti značaj države, a entitet, administrativnu jedinicu unutar same države, javno promovirati kao da je država.

Milorad Dodik je rođen 12. ožujka 1959. u Banjaluci. U Laktašima je završio osnovnu školu, a srednju u Banjaluci. Diplomirao je na Fakultetu političkih znanosti u Beogradu. Stranku nezavisnih socijaldemokrata, koja je poslije promijenila ime u Savez nezavisnih socijaldemokrata, formirao je 1996.

U političkoj struji Ante Markovića

Prije nego što je postao jedna od najuticajnijih i najkontroverznijih političkih figura Balkana, Milorad Dodik je političku karijeru započeo na lokalnom nivou. Rođen u selu Bakinci kod Laktaša, prve korake u vlasti napravio je kao predsjednik Izvršnog odbora Općine Laktaši, malog mjesta u kojem i danas živi sa suprugom Snježanom.
Njegova obitelj ostala je blisko povezana s njegovim političkim i poslovnim projektima. Kći Gorica i sin Igor već su uključeni u obiteljske poslovne aktivnosti, a špekulacije o političkom naslijeđu sve su češće - mnogi vjeruju da je Igor Dodik predodređen naslijediti očevu političku ulogu. U privatnom životu, Dodik je djed sedmero unučadi, što često ističe kao važan segment svog života izvan političke arene.

Početkom 1990-ih, u vrijeme kada su u Jugoslaviji najglasniji bili nacionalisti, Dodik je bio naklonjen reformistima. Kao član Saveza reformskih snaga Ante Markovića, posljednjeg premijera SFRJ, koji je pokušao spasiti zemlju ekonomskim reformama i političkom liberalizacijom, ušao je i u Parlament Bosne i Hercegovine.

U vrijeme rata distancirao se od dominantne političke opcije u BiH, SDS i njenog tadašnjeg rukovodstva, i djelovao je kao nezavisni zastupnik u NSRS. Ova pozicija mu je omogućila izgraditi reputaciju pragmatičnog političara koji nije u potpunosti vezan za ratnu vlast, što će kasnije iskoristiti kao ključni argument u svom usponu.

U karijeri je znao biti istovremeno i premijer i zastupnik u NSRS. te je u tri navrata odbio (iako ga je osvajao), mandat u Skupštini Opštine Laktaši.

Politička karijera

Za predsjednika RS-a izabran je 2010., kao i četiri godine kasnije. Zatim je 2018. izabran za člana Predsjedništva BiH, a 2022. ponovo postaje predsjednik RS-a.
Ulaskom u politiku nije uvećavao samo političku već i financijsku moć. Prema podacima CIN-a kada je o nekretninama riječ, ono što je Dodik naveo u imovinskom kartonu su: kuća i imanje u Gradišci, stan u Laktašima i Beogradu. Postoji i druga imovina koja se vodi na supruzi i djeci.

Kada je o firmama riječ, one su registrirane ili na sinu i kćer ili na suprugu i zetove.

Da prijetnja sankcijama zbog antiustavnog djelovanja i korupcije, koja mu je stizala od stranih službenika, nije tek retorika, bilo je jasno kada mu je Amerika 2017. prvi put uvela sankcije zbog opstrukcije Daytonskog sporazuma, odnosno Ustavnog suda BiH.

"Milorad Dodik se usprotivio Ustavnom sudu BiH i prekršio zakon te predstavlja značajnu prijetnju u vezi s ometanjem provođenja Daytonskog sporazuma", pojasnila je tadašnja ambasadorica SAD-a u BiH Maureen Cormack.

U travnju 2022. isto čini i Velika Britanija, čije sankcije su predviđale zabranu putovanja u Veliku Britaniju i blokadu imovine u toj zemlji.

Prve sankcije

No, osim sa strancima, Dodik će se pred izazovom naći i u kolovozu 2023., kada ga je Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine optužilo za kazneno djelo neizvršavanja odluka visokog predstavnika.

Dodik je optužen jer je 2023. potpisao uredbu kojom je proglasio važećim dva neustavna zakona Republike Srpske, jedan o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, a drugi o neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika na teritoriji Republike Srpske, a koje je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt ranije poništio.

Zajedno s Dodikom na optuženičkoj klupi na Sudu BiH se našao i Miloš Lukić, vršitelj dužnosti direktora Službenog glasnika RS jer je Dodikovu uredbu objavio u Službenom glasniku.
S vremenom, crna lista Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu financija SAD-a postajala je šira, i na njoj su se počela nizati Dodikova djeca i drugi članovi obitelji, odnosno njihove firme, kao i politički suradnici. Uzalud je obitelj Dodik prebacivanjem vlasništva na druge osobe pokušala nastaviti poslovanje firmi, sankcije su se samo pooštravale. Rezultat je bio i gašenje bankovnih računa firmama, što je automatski dovodilo do kraja njihovog poslovanja.

Kao odgovor, Dodik je najavio formiranje banke u RS-u za unutarnji platni promet za sankcionirane osobe te je tvrdio da oko toga SAD neće moći ništa učiniti. Osim banke, kao moguću opciju isplate osobnog dohotka spominjao je i Pošte RS, ne objasnivši kako misli da će Pošte pristati isplaćivati plaću osobama koje su na američkoj crnoj listi i pod sankcijama. Kada su obje opcije propale, Narodna skupština Republike Srpske NSRS napravila je presedan te je usvojila dopune Zakona o radu ovog bh. entiteta koje bi trebale omogućiti isplaćivanje plaća službenicima pod američkim sankcijama.

Prijedlogom zakona o dopunama Zakona o radu RS definirano je da poslodavac može isplatiti radnicima plaću i druga osobna primanja. Kako je obrazloženo u NSRS, takva praksa je u skladu s praksama u Europi i regiji.

U međuvremenu, budući da su se i oni našli na američkoj crnoj listi, Dodikova djeca, sin Igor i kćerka Gorica, nakon što su im ugašeni računi u svim firmama, počeli su vlasništvo nad kompanijama prebacivati na druge osobe ili su registrirali nova poduzeća.

Krajem travnja ove godine, na adresi Gornji Podgradci bb, Gradiška, osnovano je poduzeće "Zelena jabuka", čiji direktor i vlasnik je Mirko Dobrić, rođak obitelji. Nalazi se na istoj adresi kao i poduzeće "Fruit Eco", u vlasništvu Igora Dodika i Dobrića, samo što se za razliku od njega ne bavi uzgajanjem jezgričastog i koštunjavog voća, već bobičastog, orašastog i ostalog voća.

Poslovni pothvat je trajao do prosinca prošle godine, kada su vlasnik "Agape Besta" Aleksandar Dobrić i njegov otac Mirko Dobrić, koji su nakon sankcija za obitelj Dodik službeno preuzeli vlasništvo nad restoranom "Agape" i firmom "Fruit eco", završili na listi sankcionisanih osoba.

Promjena vlasništva firmi

S druge strane Gorica Dodik, poslovanje svoje firme "Agro voće" prebacila je na supruga Pavla Ćorovića koji se vodi kao vlasik "Agro destila", kompanije osnovane 2016., koja se bavi proizvodnjom voćnog destilata i vrhunskih domaćih rakija, među kojima su Djedova rakija i Krajiška ljepotica, čiji kupci su i Vlada RS, Narodna skupština RS te Palača Republike.
Sličan pokušaj restrukturiranja poduzela je i firma Prointer, ali bez uspjeha. Na temeljima ove kompanije osnovana je nova firma "Invictus Technology", koja je ubrzo ugašena zbog nemogućnosti poslovanja preko banaka u RS-u, koje se zbog sankcija nisu željele upuštati u poslovanje s ovom firmom. Ove mjere su se negativno odrazile i na druge firme povezane s Dodikom, uključujući "Infinity International Group", koja je bila vlasnik ili većinski vlasnik pet drugih kompanija u BiH, među kojima su "Prointer ITSS", "Kaldera Company", "Infinity Media", "K-2 Audio Services (ATV)" i "Una World Network".

Podsjećamo, "Invictus Technology Group" je nastala nakon što su "Prointer" i "Infinity International Group" dospjeli na američku "crnu listu". Nakon što su bili primorani ugasiti firmu, direktor "Invictus Technology Groupa" Bojan Vujić najavio je i moguće tužbe protiv banaka, jer su im, kako je istaknuo, onemogućile poslovanje.

Kompaniji Nimbus Innovations, koja je pokušavala održati poslovanje firme Sirius 2010, krajem godine ugašen je račun u banci, što je dodatno povećalo pritisak na njihov rad.

"Dodik i njegova obitelj nastavljaju se oslanjati na suradnike od povjerenja kako bi prikrili upletenost u nove poslovne pothvate, obogaćujući sebe i prijatelje dok pokušavaju zaobići američke sankcije", rekao je vršitelj dužnosti podtajnika Ministarstva financija za terorizam i financijsku obavještajnu službu Bradley T. Smith nakon što su uvedene sankcije Dodikovoj djeci.

Sjedinjene Američke Države upozoravale su da će odgovornost za ove poslovne sheme biti tražena od svih koji su omogućili njihovu realizaciju.

Izricanje presude

Način na koji se stjecala enormna financijska dobit iz proračunske blagajne, najbolje pokazuje sljedeći primjer, da su tri sankcionirane firme povezane s Dodikom i njegovom obitelji na tenderima dobile 1801 posao vrijedan 240,4 milijuna eura. Od toga najviše poslova je dobio Prointer ITSS Banja Luka (1147), Kaldera Company (263), a Sirius 2010 (213).

U 13 sati će na Sudu BiH biti izrečena presuda Miloradu Dodiku, za koga Tužiteljstvo BiH, baš kao i za vršitelja dužnosti direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića, traži maksimalnu kaznu zatvora predviđenu za djelo za koje se terete, a to je pet godina, i deset godina zabrane političkog djelovanja.

Istovremeno, Milorad Dodik sudsku bitku ne personalizira, već tvrdi da je riječ o politički motiviranom procesu iza kojeg stoje najviše Amerikanci, te da je usmjeren protiv Republike Srpske, i poziva narod RS da ga podrži.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.