Politico: Pretvara li se Srbija u rudarsku koloniju Europske unije?

Ležište Jadar, procjenjuje se, sadrži dovoljno litija za proizvodnju baterija za čak milijun električnih automobila - pokrivajući do četvrtine europskih potreba. Upravo zato Bruxelles vidi ovaj projekt kao strateški iskorak prema osiguravanju kritičnih sirovina nužnih za energetsku tranziciju, prenosi Politico.
No, projekt nije bez kontroverzi. Mnogi građani Srbije protive se eksploataciji litija, zabrinuti zbog mogućih posljedica po okoliš i razočarani političkim vodstvom koje, po njihovom mišljenju, favorizira strane interese. Javna podrška članstvu u EU pala je na svega 40 posto, a pitanje rudnika postalo je simbol šireg nezadovoljstva vladom.

"Ako EU nastavi podržavati projekt, to će izgledati kao da ekonomske koristi nadilaze temeljne vrijednosti – s ozbiljnim posljedicama za cijelu regiju", upozorava Aleksandar Matković, jedan od organizatora prosvjeda.

Dodatno ulje na vatru dolio je dokumentarni film koji je podržao Rio Tinto, a protivnike projekta označio kao "ruske agente". Ubrzo nakon toga, europski povjerenik za industriju Stéphane Séjourné predstavio je 47 projekata u okviru Zakona o kritičnim sirovinama - bez ijednog izvan Europske unije, što je potaknulo špekulacije da je spor oko Jadra utjecao na odluku.

Komisija nije komentirala ovu povezanost, ali je istaknula da strateško partnerstvo sa Srbijom ostaje važno.

Vučić pod pritiskom

Nedugo nakon objave popisa, srpski predsjednik Aleksandar Vučić susreo se u Bruxellesu s Ursulom von der Leyen i Antóniom Costom. Europski čelnici izrazili su zabrinutost zbog njegovog odnosa prema višemjesečnim prosvjedima i studentskim nemirima, dok je Vučić s druge strane optužio prosvjednike da djeluju uz podršku Zapada.
Von der Leyen je nakon sastanka poručila kako Srbija mora provesti ključne reforme, uključujući one vezane uz medijske slobode, borbu protiv korupcije i izborni sustav.

Sve oči sada su uprte u novu listu EU projekata. Séjourné je naglasio da projekti izvan Unije nisu zaboravljeni i da bi Jadar još uvijek mogao dobiti potporu Bruxellesa, što bi mu otvorilo pristup europskom financiranju.

Rudnik je, unatoč prethodnim zabranama, ponovno dobio zeleno svjetlo - u srpnju 2024. godine Ustavni sud Srbije dopustio je nastavak projekta. Nekoliko dana kasnije uslijedilo je potpisivanje strateškog partnerstva između Srbije i EU, uz prisustvo njemačkog kancelara Olafa Scholza i europskog povjerenika Maroša Šefčoviča.

Šefčovič je projekt nazvao simbolom europske posvećenosti zelenoj tranziciji, a Scholz ga je označio kao "istinski europski projekt" od vitalne važnosti za proizvodnju baterija.

Otpor ne jenjava

Unatoč naporima Rio Tinta da se predstavi kao transparentan i ekološki odgovoran, sumnje i dalje traju. Aktivisti upozoravaju da bi vađenje litija moglo uništiti plodnu dolinu Jadra, narušiti izvore pitke vode i dugoročno ugroziti lokalnu poljoprivredu.

"Ova dolina hrani ljude generacijama. Ovdje litij nema što tražiti", kaže Bojana Novaković iz organizacije Marš sa Drine.
Rio Tinto planira koristiti "suhu" metodu odlaganja otpada, za razliku od tekućih bazena koji nose veći rizik. Ipak, stručnjaci poput Diega Marina iz Europskog ureda za okoliš upozoravaju da ni suha metoda nije bezopasna - osobito u regiji sklonoj poplavama, kakva je dolina Jadra.

Iako je Rio Tinto izrazio spremnost za vanjsku evaluaciju projekta od strane Inicijative za osiguranje odgovornog rudarenja (IRMA), njezina direktorica Aimee Boulanger ističe da je teško donijeti procjenu o rudniku koji još nije izgrađen.

Istodobno, lokalno nepovjerenje prema kompaniji i vlastima možda je već nepovratno narušeno. Nebojša Petković iz inicijative Ne damo Jadar, iako proeuropski orijentiran, kaže da Europska unija pokazuje više interesa za sirovine nego za samo članstvo Srbije.

"Pretvaraju nas u resursnu bazu i europski otpad."

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.