Građani Bugarske počeli su u nedjelju ujutro izlaziti na birališta kako bi izabrali novi saziv parlamenta, treći u četiri godine, ali ankete ukazuju na to da će ishod ponovo biti krajnje neizvjestan i da politička stabilnost u zemlji nije na vidiku.
Konzervativna stranka GERB bivšeg premijera Bojka Borisova i oporbeni socijalisti (BSP) doslovno su u mrtvoj utrci.
Istraživanje Gallupa pokazalo je da socijalisti imaju 30,3, a GERB 29,9 posto podrške. Ostale ankete također ukazuju na malu razliku među strankama.
Borisov, uvjereni proeuropejac, bivši tjelohranitelj, vatrogasac, policajac i gradonačelnik Sofije koji se često borio s optužbama za korupciju i povezanost s organiziranim kriminalom, obećava brži gospodarski rast ako osvoji treći mandat.
PROČITAJTE JOŠ
Čelnica BSP-a Kornelija Ninova bliska je Rusiji i sušta je suprotnost Borisovu. Tvrdi da će Bugarska iskoristiti svoje pravo veta u EU-u ako Bruxelles pokuša nametnuti dodatne sankcije Moskvi.
Socijalisti kažu da te sankcije izuzetno štete bugarskoj ekonomiji.
Dvadeset stranaka i koalicija nada se ulasku u parlament, ali je realno očekivati da će ih pet prijeći izborni prag.
U slučaju tijesnih rezultata, jezičac na vagi u sastavljanju buduće vlade mogao bi biti blok Ujedinjenih domoljuba, savez nekoliko nacionalističkih, protueuropskih stranka koje žele suzbiti useljavanje.
Nakon zatvaranja tzv. balkanske rute, Bugarska je postala glavna ulazna točka imigrantima na putu u EU.
U parlament bi mogla ući i nova stranka, Volja, poduzetnika Veselina Mareškog, vlasnika farmaceutske kompanije. A očekuje se da će to uspjeti i stranci turske manjine.
Nedjeljni su izbori prijevremeni, izazvani Borisovljevom ostavkom u studenome. S dužnosti je odstupio jer je predsjednička kandidatkinja GERB-a Cecka Cačeva izgubila na izborima od Rumena Radeva, koji se natjecao kao neovisni kandidat uz podršku socijalista.
Borisov je osobno preuzeo odgovornost za poraz, ali je do toga trenutka njegova većina u parlamentu ionako toliko splasnula da vladajući nisu mogli usvojiti nijedan važniji zakon.
On je skratio i svoj prvi premijerski mandat 2013. godine nakon masovnih prosvjeda protiv nametnutih mjera štednje.
Bugarsku trenutačno vodi prijelazna vlada na čelu s Ognjenom Gerdžikovim.
U slučaju da na nedjeljnim izborima ne bude jasnog pobjednika, izgledno je da će se u najsiromašnijoj zemlji EU-a, opterećenoj korupcijom i neučinkovitim pravosuđem, nastaviti politička nestabilnost, piše agencija dpa.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
