Katalonska vlada nazvala je "totalitarizmom" pokušaj njenog micanja i raspisivanje izbora koje je u subotu najavio španjolski premijer Mariano Rajoy dok su španjolske stranke koje će glasati u parlamentu za te mjere rekle kako su one "obveza" u obrani ustava i cjelovitosti Španjolske.

Katalonska ljevica (ERC), stranka koja je dio vlade Katalonije, poručila je kako su mjere aktivirane u Madridu “totalitarističke” te pozvala stanovnike na sjeveroistoku zemlje na “obranu demokracije”. “Protiv totalitarizma, danas više nego ikada, branimo demokraciju te civilna i politička prava”, poručio je preko Twittera potpredsjednik katalonske vlade Oriol Junqueras, ujedno vođa ERC-a.

Glasnogovornica ERC-a u katalonskom parlamentu, Marta Rovira, poručila je pak kako “demokratske institucije biraju stanovnici a ne vlada”. “Španjolska vlada izvršila je državni udar protiv zakonski i demokratski izabrane većine”, napisala je na Twitteru.

Njihove reakcije uslijedile su nakon što je u subotu španjolska vlada u Madridu aktivirala članak 155. ustava prema kojem španjolska ministarstva namjeravaju preuzeti nadležnost poslova katalonske vlade. Španjolski premijer Mariano Rajoy poslat će u parlament na glasovanje izvanredne mjere koje bi gornji dom parlamenta trebao usvojiti idući petak 27. listopada. Tog dana počelo bi šestomjesečno razdoblje u kojem bi predsjednik katalonske vlade Carles Puigdemont i njegovi suradnici bili smijenjeni a njihove dužnosti preuzele bi osobe iz španjolskih ministarstava.

Središnja vlada iz Madrida tako bi stekla kontrolu nad financijama, policijom, katalonskim javnim medijima i informatičkim službama. Katalonski parlament tijekom tog vremena ne bi smio donijeti ni jednu odluku suprotnu mjerama niti bi smio izabrati novog predsjednika. Kada se situacija vrati u normalu trebali bi biti održani parlamentarni izbori u Kataloniji te izabrana nova tamošnja vlada. Čitav taj proces zakonski smije trajati šest mjeseci, rekao je Rajoy, no dodao je kako je “razumno” da se on završi što je moguće prije. Članak 155. nije korišten od kada su 1978. godine uvedeni demokracija i ustav poslije 36-godišnje vladavine generala Francisca Franca.

Da će ove mjere biti odobrene u petak u parlamentu potvrdio je u subotu vođa najveće opozicijske stranke, Španjolske socijalističke radničke stranke (PSOE). “Mi smo se našli pred pitanjem – poduprijeti Španjolsku ili produžiti agoniju u Kataloniji”, rekao je Pedro Sánchez, vođa PSOE-a. “Najbolji način za obranu ustava jest zaustavljanje da se on jednostrano uruši”, dodao je.

Vladajuća Narodna stranka desnog centra i lijevi centar PSOE mijenjaju se na vlasti posljednja četiri desetljeća te su se usuglasili oko donošenja mjera. Ove dvije stranke imaju 211 od ukupno 266 zastupnika u gornjem domu parlamenta, odnosno Senatu nadležnom za teritorijalna pitanja, gdje će se glasovati u petak. Njima se pridružila i stranka centra Građani, osnovana u Kataloniji na valu protivljenja nezavisnosti, a danas četvrta po broju zastupnika u donjem domu parlamenta, odnosno Kongresu. “Primjena ustava nije opcija, već obveza”, rekao je Albert Rivera, vođa Građana.

U subotu u 17 sati počeli su masovni mirni prosvjedi u Kataloniji protiv uvođenja novih mjera. Prosvjednici traže i puštanje na slobodu dvojice čelnika katalonskih civilnih organizacija, Omnium i Katalonske nacionalne skupštine, koji se nalaze u pritvoru u Madridu pod optužbama za organiziranje referenduma o nezavisnosti i za onemogućavanje španjolskih policajaca da uđu na birališta.

Aktivistička skupina Anonymous srušila je u subotu ujutro internetsku stranicu španjolskog Ustavnog suda te najavila nove akcije s ciljem “obrane slobode u Kataloniji”. Iako se na trenutak činilo kako je stranica proradila i u 17.00 sati nije ju moguće otvoriti. Anonymousi su 24. rujna najavili napade. Dosad su bili usmjereni na podatke španjolske nacionalne policije i španjolske vlade.

Španjolski ustavni sud bio je zabranio održavanje referenduma u Kataloniji 1. listopada obrazlažući odluku nezakonitošću referenduma. Takva izjašnjavanja su dopuštena jedino na razini čitave Španjolske ali ne i na razini njenih 17 autonomnih pokrajina. Predsjednik katalonske vlade Carles Puigdemont trebao bi se navečer obratiti javnosti povodom aktviranja članka španjolskog ustava koji dosad nije bio upotrijebljen ni protiv jedne od pokrajina.

Premijer Rajoy optužio je u subotu Puigdemonta zbog nastale situacije. “Unatoč presudi Ustavnog suda oni su (zagovornici nezavisnosti) nastavili po svome, krenuli su organizirati referendum a posljednja točka je bila prihvaćanje rezultata u parlamentu”, rekao je Rajoy, koji je na vlasti od 2011. godine.  “Pozvali smo ga (Puigdemonta) da kaže jasno je li proglasio nezavisnost no on je to odbio. Nikada nisu htjeli dijalog već su nam nametali da prihvatimo nešto što nismo htjeli i nismo mogli prihvatiti”, dodao je.

Referendumu 1. listopada odazvalo se 2,3 milijuna od 5,3 milijuna stanovnika s pravom glasa od čega ih se 90 posto izjasnilo za uspostavu samostalne republike Katalonije. Nakon što je katalonska policija odbila spriječiti stanovnike da glasuju intervenirale su španjolska civilna garda i španjolska nacionalna policija ostavivši iza sebe stotine ozlijeđenih građana koji su mirno tijelima blokirali ulaz na biračka mjesta.

Rajoy naglašava da nije ukinuta autonomija

Lijeva stranka Podemos, treća po brojnosti u španjolskom parlamentu, bila je kritizirala vladu zbog te intervencije a sada se obrušila i na uvođenje izvanrednih mjera. “Šokirani smo suspendiranjem demokracije i autonomije u Kataloniji”, izjavio je u subotu Pablo Echenique, tajnik Podemosa. Rajoy je, pak, istaknuo kako “nije ukinuta autonomija Katalonije nego se preuzima nadležnost kako bi se proveo zakon”. Uz vraćanje vladavine zakona, vraćanja situacije u normalu, a onda i organiziranja izbora naveo je i gospodarski oporavak kao cilj ovih mjera.

Španjolska se oporavlja od dugogodišnje gospodarske krize s procijenjenim gospodarskim rastom od 3,1 posto za ovu godinu. Aktualna neizvjesnost mogla bi smanjiti toliki rast BDP-a. “Gospodarski oporavak posebno je ugrožen u Kataloniji zbog kaprica i jednostranih odluka. Podaci su zabrinjavajući, više od tisuću kompanija je od tamo prebacilo sjedišta”, istaknuo je dodavši da sadašnja situacija utječe na tamošnji turizam te na ulaganja.

Rajoya su prošli tjedan podržali čelnici EU-a te njezinih velikih zemalja poput Njemačke i Francuske. “Kada bi se Katalonija odcijepila, napustila bi EU”, naglasio je Rajoy. On očekuje kako će unutar šest mjeseci završiti aktualna kriza iako je zasad nepoznat mogući odgovor katalonske vlade i na koji način će na terenu biti provedene mjere.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.