Europa se u ponedjeljak pržila na gotovo rekordnim temperaturama sa šumskim požarima u Portugalu i Španjolskoj i rastom žrtava katastrofalnog požara u Grčkoj na 91, zbog čega padaju ostavke, a stručnjaci upozoravaju da bi ljetne vrućine izazvane klimatskim promjenama mogle postati uobičajene i s njima će se ljudi morati pomiriti.
Grčka
U Grčkoj je malo svježije, no broj poginulih u prošlomjesečnom požaru u gradiću Mati sjeveroistočno od Atene narastao na 91 nakon što je ozljedama podlegla 95-godišnjakinja. U bolnici je još 36 osoba nakon katastrofalnog požara 23. srpnja, od kojih je šestero u kritičnom stanju. Direktor grčke civilne zaštite Yannis Kapakis (60) u ponedjeljak je zbog tog požara podnio ostavku. Dan prije vlada je smijenila šefove policije i vatrogasaca zbog te katastrofe. Ministar civilne zaštite Nikos Toskas ostavku je podnio u petak.
Portugal
Portugal, u kojemu su požari lani usmrtili 114 osoba ni ove godine nije pošteđen šumskih požara. Vrućina je malo popustila nakon što je temperatura dosegnula 45 stupnjeva Celzijevih, zamalo nacionalni rekord od 47 stupnjeva, ali ipak nedovoljno da olakša posao za 1100 vatrogasaca koji se bore s požarom u Monchiqueu. Monchique, na jugu zemlje, prekriven je gustim oblacima dima, a vlasti su tijekom noći evakuirale nekoliko kuća. Ozlijeđeno je 24 ljudi, od kojih jedna osoba teško. “Naš prioritet zaštita je ljudi”, rekao je novinarima ministar unutarnjih poslova Eduardo Cabrita.
Europski povjerenik za humanitarne poslove Christos Stylianides objavio je na Twitteru da EU pozorno prati situaciju i da je spreman pomoći bude li potrebno. Meteorološka služba objavila je da su nakon subotnjeg vrhunca temperature ponovno ispod 45 stupnjeva i da bi idućih nekoliko dana takve trebale i ostati.
Španjolska
U Španjolskoj se broj mrtvih povećao na pet nakon što su dvojica beskućnika podlegla toplotnom udaru u sjevernom gradu Tarragoni, kazali su dužnosnici. Vatrogasci, u međuvremenu, zahvaljujući slabijem vjetru polako stavljaju pod kontrolu šumski požar u jugozapadnoj pokrajini Huelvi, preko puta granice s Algarveom na jugu Portugala gdje gori velik požar kod Monchiquea. Temperature su i dalje visoke, posebno na jugoistoku zemlje gdje je prognozirano između 40 i 42 stupnja Celzijevih. Vrućine tijekom noći nisu puno pale. U ponoć u Zoriti na jugozapadu zabilježeno je 35,1 stupnjeva, najviše u zemlji u to vrijeme.
Francuska
U Francuskoj bi temperature u ponedjeljak trebale dosegnuti vrhunac na jugu zemlje, a na sjeveru u utorak. U subotu su bile najviše od smrtonosnog toplinskog vala 2003. u kojem su umrle tisuće, uglavnom starijih ljudi. Ministrica zdravstva Agnes Buzyn kazala je da se ljudi moraju paziti vrućina i prilagoditi se. “Morate puno piti, ali i jesti i uzimati sol”, rekla je. “Vjerojatno ćemo prilagoditi svoja upozorenja u godinama koje dolaze, jer je to nešto što do sada nismo doživjeli.”
Nekoliko gradova ograničilo je promet i smanjilo najvišu dopuštenu brzinu kako bi smanjili onečišćenje koje se pogoršava s vrućinama, a Pariz nudi besplatan parking i jeftinije dnevne karte za metro i autobuse kako bi se smanjile prometne gužve. Toplinski val mogao bi biti među “tri najjača” u zemlji, procjenjuju francuski meteorolozi. Prognoza najavljuje svježiji kraj tjedna s temperaturama koje će se kretati oko 25 stupnjeva Celzijevih.
Njemačka
Njemačka sredinom tjedna očekuje ponovni porast temperature na oko 39 stupnjeva Celzijevih nakon čega se očekuje popuštanje. Službeni podaci pokazuju da je prosjek za razdoblje od travnja do srpnja 3,6 stupnjeva viši nego u referentnom razdoblju od 1961.-1990. Poljoprivrednici i dalje traže pomoć. Predsjednik njemačkog udruženja poljoprivrednika Joachim Rukwied rekao je da bi moglo trebati do milijardu eura vladine pomoći jer je u nekim područjima propalo 70 posto usjeva. U tri njemačke države u ponedjeljak se u škole vratilo više od milijun djece, Falačkom Porajnju, Saarlandu i Hessenu, ali neka su puštena kući ranije zbog vrućine.
Velika Britanija
Vrućine i dalje vladaju na jugu Velike Britanije gdje je izmjereno 32 stupnja Celzijevih, dok je na sjeveru zemlje svježije i oblačnije. Zabačeni otoci pogođeni su dugotrajnom sušom. Najteže je pogođen mali otok Lundy u Bristolskom kanalu na kojem živi nekoliko desetaka ljudi koji ovise o flaširanoj vodi s kopna pošto su ostali bez svojih zaliha, prenosi Daily Express. Arran u Škotskoj, Scilly na jugozapadu Engleske i Jersey u La Mancehu zatražili su od stanovnika da smanje potrošnju vodu, dodaje list. S druge strane, prošlogodišnji pobjednik natjecanja za najljepši travnjak u zemlji ne želi ga izgubiti zbog vrućine, piše Daily Mail. Stuart Grindle navodno svaki dan četiri sata zalijeva svoj vrt na suhom sjeveru Engleske na što troši stotine funti. “Ne namjeravam dopustiti da moj ponos i sreća budu uništeni”, rekao je.
Nizozemska
Toplinski val jako je pogodio i Nizozemsku, ali nitko nije ni pomislio da bi mogao ugroziti njezin poznati sustav brana i kanala kojima se ta zemlja štiti od mora. No vodostaji rijeka su toliko pali da su vlasti otvorile brane kako bi se istisnulo morsku vodu koja se probila u priobalne vodene putove. Zbog otvaranja brana na rijeci Waal brodski promet iz Njemačke prema Amsterdamu preusmjeren je na Arnhem.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.