Problemi u vezi s Američkom poštom potaknuli su neke demokrate i mjesne izborne dužnosnike da preispitaju svoje strategije za dopisno glasanje na predsjedničkim izborima u studenome.

Ti će izbori biti najveća kušnja za Sjedinjene Države do sada kad je riječ o dopisnom glasanju. Neumorni, ničim potkrijepljeni, napadi predsjednika Donalda Trumpa na dopisno glasanje, zajedno s rezanjem troškova za poštanske usluge zbog čega su one usporene u cijeloj zemlji, izazivaju zabrinutost i zbunjenost među mnogim biračima.

Demokratski dužnosnici koji su se samo prije nekoliko tjedana hvalisali svojom dominacijom u dopisnom glasanju tijekom nedavnih predizbora sada pozivaju pristaše svojeg kandidata Joea Bidena da budu oprezni. Stranačke aktiviste u državama u kojima izborni rezultati mogu lako prevagnuti na ovu ili onu stranu kao što je Pennsylvanija posebice zabrinjava mogućnost da bi glasački listići mogli stići prekasno da bi bili prebrojani i uzeti u obzir.

„Razmišljamo da biračima kažemo da ako nisu poslali poštom svoj ispunjeni listić do 15. listopada, to i ne čine. Umjesto toga trebaju glasati osobno na biralištu ili listić sami dostaviti na biralište”, rekao je Joe Foster, predsjednik Demokratske stranke u okrugu Montgomery, najnaseljenijem okrugu u predgrađu Philadelphije.

Drugi demokratski dužnosnici iz država kao što su Florida i Sjeverna Karolina kazali su Reutersu da također razmišljaju o tome da pozovu birače da listiće pošalju poštom tjednima prije izbora, koji se održavaju 3. studenoga, ili da glasaju osobno na biralištu.

Direktor Američke pošte Louis DeJoy objavio je u utorak da je odlučio privremeno odustati od mjera restrukturiranja koje je uveo zadnjih tjedana, a koje su dovele do velikih poremećaja u poštanskim uslugama. Te promjene uključuju ograničenja za prekovremeni rad, naloge da kamioni moraju kretati na put po predviđenom rasporedu iako ima još pošiljaka koje treba ukrcati i uklanjanje nekih strojeva za sortiranje pošte.

„Američka pošta danas je spremna obraditi bilo koju količinu glasačkih listića koja bude poslana poštom ove jeseni”, naglasio je DeJoy u priopćenju. Obećao je također da će počevši od 1. listopada u funkciju staviti i rezervne resurse kako bi se pokrilo neplanirani poštanski promet.

Neki demokrati smatraju, međutim, da je šteta već učinjena. Mnogi ne vjeruju DeJoyu, koji je bio velik donator Trumpove kampanje prije nego je postao direktor Američke pošte, neovisnog državnog tijela, da će to doista i učiniti jer je Biden u vodstvu.

„Vratite poštanske sandučiće koje ste uklonili”, poručio je demokratski kongresnik David Cicilline iz Rhode Islanda na Twitteru. „Vratite strojeve za sortiranje koje ste uklonili. Vratite regularno radno vrijeme poštanskih ureda koje ste skratili. Vratite poštanska vozila koja ste uzeli. A na popisu ima još toga”.

Glasnogovornik Američke pošte to nije želio komentirati.

Očekuje se da će DeJoy svoje planove detaljnije iznijeti na saslušanju u Senatu u petak te u Zastupničkom domu u ponedjeljak.

Skupina od 90 demokrata u Zastupničkom domu Kongresa u srijedu je pozvala nadzorno vijeće Američke pošte da smijeni DeJoya.

Predstojnik ureda Bijele kuće Mark Meadows naglasio je u utorak da Trump nikada nije rekao Američkoj pošti da promijeni svoj način rada.

Demokrati su zatražili 25 milijarda američkih dolara da se popravi bilancu Američke pošte u sklopu paketa pomoći gospodarstvu zbog pandemije koronavirusa koji je u svibnju usvojen u Zastupničkom domu, ali republikancima je to previše. Trump je prošli tjedan rekao da se protivi tolikom iznosu jer bi se to moglo iskoristiti za poticanje dopisnog glasanja. No dužnosnici administracije zadnjih dana govore da su otvoreni prema povećanju financijske pomoći Američkoj pošti zbog sve većeg nezadovoljstva javnosti zbog te situacije.

Mjesni demokratski dužnosnici, stranački aktivisti i članovi kampanje govore da ne čekaju rješenje iz Washingtona.

U saveznoj državi Michigan, jednoj od država u kojima je neizvjestan ishod glasanja, volonterka Demokratske stranke Karen McJimpson (64) telefonom naziva birače kako bi ih potaknula da osobno ubace svoje listiće u posebne izborne poštanske sandučiće ili ih sami dostave na birališta zbog zabrinutosti da bi pošta mogla kasniti. Kazala je da je vijest od utorka o ponovnom normalnom funkcioniranju poštanskih usluga ne tješi.

„Ne vjerujem u to”, kazala je McJimpson, volonterka neprofitne organizacije Michigan United.

„Previše se oko toga diglo buke i netko očito vuče konce. Nastavit ćemo kako je planirano: dostavite sami listiće”.

Kaos u Američkoj pošti promijenio je i planove nekih demokrata za druge vrste izbornih poštanskih pošiljki.

Brad Crone, demokratski strateg u Sjevernoj Karolini, planira do izbora poslati do dva milijuna poštanskih pošiljki kojima se promiču razni državni i kongresni kandidati. Prošli tjedan dobio je obavijest da ako želi bilo što poslati poštom nakon 19. listopada, mora potpisati da je upoznat s time da pošta možda neće stići primateljima do izbora.

Kaže da će pošiljke prestati slati do 4. listopada, tri tjedna prije nego je planirao.

Bitka za posebne izborne poštanske sandučiće

Dopisno glasanje sve je popularnije od početka 21. stoljeća. Na predsjedničkim izborima 2016. dopisni glasovi činili su 23,6 posto ukupnih glasova, prema 19,2 posto 2008., po podacima Američkog povjerenstva za pomoć u organizaciji izbora.

Interes je ove godine jako porastao jer se birači boje gužvi na biralištima zbog pandemije koronavirusa.

Dopisni glasovi činili su 80 posto glasova na 16 državnih predizbora ove godine, uključujući Wisconsin, Nevadu i Pennsylvaniju, po procjenama Charlesa Stewarta III., profesora na MIT-u. Neke države, kao što su New York, teško su se nosile s time.

To je dovelo i do niza sudskih tužbi. Republikanci u Teksasu, primjerice, spriječili su nedavni pokušaj demokrata da olakšaju biračima da glasaju putem pošte za vrijeme pandemije. Velika većina stanovnika Teksasa morat će u studenome glasati osobno na biralištima.

Demokrati su na nekim drugim mjestima odnijeli pobjedu. U Južnoj Karolini dužnosnici su pristali osigurati plaćene poštanske markice za glasanje putem pošte. Minnesota je pristala suspendirati odredbu da glasački listić koji se šalje poštom treba potpisati svjedok te odredbu da će se brojati glasovi koje je pošta zaprimila do dana izbora.

Demokratska stranka u ovome trenutku vodi sudske parnice u vezi dopisnog glasanja u 14 saveznih država, rekao je Marc Elias, odvjetnik koji se bavi tim pitanjem.

Trump zadnjih tjedana tvrdi, bez ikakvih dokaza, da su kod dopisnog glasanja moguće prijevare i da bi ono moglo omogućiti demokratima da ukradu izbore.

Pravi razliku između država koje omogućuju dopisno glasanje samo onim biračima koji to zatraže, kao što je Florida, gdje i on sam glasa putem pošte, i onih koje planiraju izbore u cijelosti provesti dopisnim putem, što bi po njegovu mišljenju moglo dovesti do raširenog varanja.

Izborni dužnosnici ističu da je dopisno glasanje sigurno kao i bilo koja druga metoda.

Čak i neki državni i lokalni republikanci počeli su ublažavati Trumpove kritike budući da mnogi njihovi vjerni pristaše, posebice stariji, već godinama glasaju putem pošte. Neki republikanci boje se da bi se predsjednikove kritike mogle negativno odraziti na odziv birača.

Ispitivanje Wall Street Journala i NBC-ja, čiji su rezultati objavljeni u ponedjeljak, pokazalo je da gotovo polovica Bidenovih pristaša planira glasati putem pošte, prema samo 11 posto Trumpovih.

Posebna bitka vodi se oko posebnih poštanskih sandučića koji se postavljaju samo za izbore, a koje koriste birači koji žele dopisno glasati a ne žele listiće slati Američkom poštom. Izborni dužnosnici prikupljaju te listiće i odnose ih na birališta na prebrojavanje.

Izborni dužnosnici u Južnoj Karolini, na Floridi, u Virginiji, Pennsylvaniji i u drugim saveznim državama pokušavaju se izboriti da se poveća broj takvih sandučića ili da se ublaže pravila za njihovo korištenje, primjerice ono po kojem birači moraju pokazati osobne dokumente da bi ih mogli koristiti.

To je naišlo na otpor republikanaca koji strahuju od mogućih prijevara. I sam Trump je na Twitteru postavio pitanje tko prikuplja te glasove i što se s njima može dogoditi prije prebrojavanja. „Namješteni izbori? Jako loše za našu zemlju”.

Rob Daniel, predsjednik Demokratske stranke u okrugu Charleston u Južnoj Karolini, rekao je da u okrugu s oko 400.000 stanovnika postoji samo jedan izborni sandučić. Napomenuo je da se neki birači moraju voziti 45 minuta da bi došli do njega.

Daniel je rekao da okružno izborno povjerenstvo traži dopuštenje države da postavi još takvih sandučića, ali nije sigurno da će to smjeti učiniti. Stranka također savjetuje biračima da svoje listiće zatraže ranije i da ih vrate Američkom poštom što je moguće prije.

„Čak ni Trump ne može zeznuti Američku poštu toliko da ne može dostaviti poštu preko grada za 30 dana”, rekao je.

No demokrati imaju još jedan veći razlog za zabrinutost. Trump je već natuknuo da možda neće prihvatiti rezultate izbora na koje će se morati čekati danima zbog velike količine listića poslanih poštom koje će trebati prebrojati.

„To je apsolutno najveća prijetnja za nas”, rekao je zamjenik guvernera Michigana Garlin Gilchrist.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.