Dužnosnici NATO saveza u utrci su s vremenom kako bi se spasili od sramote ako ne ispune vlastiti cilj pridruživanja Švedske NATO-u do 11. srpnja.
I Švedska i njen susjed Finska prošlog su svibnja objavile da se namjeravaju pridružiti NATO-u, tek nekoliko tjedana nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu. Finska je primljena u NATO u travnju ove godine, time udvostručivši granicu NATO-a i Rusije, no ulazak Švedske trenutno je u blokadi.
Općeprihvaćena je činjenica da su švedske oružane snage u skladu sa standardima NATO-a. Švedska ima stalnu delegaciju u NATO-u i smatra ju se bliskim partnerom saveza, što znači da bi njeno pridruženje trebalo biti relativno jednostavno, piše CNN.
Zašto se onda Švedska ne može pridružiti?
Problem leži u Turskoj, strateški važnoj članici NATO-a zbog svoje geografske pozicije na granici Bliskog istoka i Europe. Turska je također druga najveća vojna sila u NATO-u, a ona blokira ulazak Švedske u savez iz niza razloga.
Najvažnija je tvrdnja Turske da Švedska dopušta članovima prepoznatih kurdskih terorističkih skupina da budu aktivne u Švedskoj. To uključuje i militantnu Kurdistansku radničku stranku (PKK). Švedska je ranije ove godine promijenila svoje zakone o terorizmu i proglasila kaznenim djelom pripadanje tim skupinama, iako je još uvijek nejasno je li taj potez dovoljan za Ankaru.
Turska također tvrdi da je švedska vlada umiješana u prosvjede ekstremne desnice na kojima su ljudi palili Kuran ispred turskog veleposlanstva u Stockholmu. Turska je također zahtijevala reakciju Švedske nakon što su švedski političari zastavu PKK-a projicirali na zgradu vlade u Stockholmu, prosvjedujući tako zbog Erdoganove pobjede na turskim predsjedničkim izborima u nedjelju. Glasnogovornik švedskog parlamenta priznao je da su ljudi projicirali slike na fasadi zgrade, ali je dodao da nema jasnih dokaza o tome što je bilo projicirano i tko je za to odgovoran, izvijestio je Reuters.
Na kraju, vlada i zabrinutost zbog spremnosti Erdogana da za sebe ponavlja kako je Putinov prijatelj. Netom prije nego je ponovno izabran za predsjednika, Erdogan je za CNN izjavio da on i Putin imaju “poseban odnos.”
Dužnosnici NATO-a i članovi švedske vlade sada se boje da bi mogli propustiti rok 11. srpnja, kada počinje NATO summit u Vilniusu. Propuštanje roka moglo bi poslati opasnu poruku neprijateljima saveza, među njima i Rusiji, ali i – iako nisu ni blizu sjevernom Atlantiku – Sjevernoj Koreji i Kini.
“Ako propustimo (rok), to je signal ljudima poput Putina da u savezu Zapada postoje slabe karike. Daje im se prostor da izazivaju nevolje,” rekao je jedan NATO-ov diplomat za CNN. “Moglo bi doći do svega, od kibernetičkih napada do financiranja i pozivanja na paljenje Kurana i izazivanje podjela u Švedskoj.”
Diplomat iz istočne Europe za CNN je izjavio da bi propuštanje roka “ne samo ohrabrilo neprijatelje” saveza, već da se i bilo kakvim odugovlačenjem “odaje dojam da Erdogan ima moć nad čitavim savezom.” Diplomat je dodao da će “Erdogan iskoristiti ovaj trenutak da iscijedi sve što može iz ove situacije i stjera Švedsku u kut, čineći je tako taocem vlastitih antiterorističkih zakona.”
Dužnosnici iz većine zemalja članica NATO-a optimistični su da do dogovora može doći prije srpnja, no svjesni su da bi za njega mogli platiti cijenu.
Nekoliko dužnosnika naglasilo je dogovor koji je Erdogan sklopio s Europskom unijom, prema kojem Turska dobiva 6 milijardi eura i druge povlastice u zamjenu za pružanje smještaja sirijskim izbjeglicama koji su se kretali prema Europi. Erdogan je, ponavljaju europski dužnosnici, znao da ima Bruxelles u šaci i da bi jednostavno mogao preplaviti Europu izbjeglicama kad god to poželi.
Kako doći do dogovora
Što bi NATO saveznici mogli dati Erdoganu da ga nagovore da se predomisli po pitanju Švedske?
Za početak, Turska želi da američki Kongres pristane na tursku kupnju američkih borbenih zrakoplova F-16. Američki dužnosnici ne žele otvoreno povezati pitanje kupnje aviona s ulaskom Švedske u NATO, no priča se da se iza zatvorenih vrata čeka na dogovor.
Diplomati su također svjesni da je tursko gospodarstvo u velikim problemima: inflacija divlja, a turskoj valuti pada vrijednost u odnosu na dolar. I SAD i EU uvele su sankcije zemlji.
Postoji prostor za dogovor, a saveznici koji žele da Švedska uđe u NATO nisu bez aseva u rukavu, ipak postoje problemi koji bi mogli dovesti do toga da 11. srpanj dođe i prođe, a NATO ne dobije to što želi.
Prvi problem je Erdoganova nepredvidivost. Nedjeljni izbori bili su vrlo tijesni, a Erdogan je bio blizu da izgubi vlast nakon 20 godina. Saveznici se boje da bi to mogolo značiti da će Erdogan mnogo jače inzistirati na švedskoj protuterorističkoj politici.
Malo je vjerojatno da će Švedska uvesti zakone koji bi bili onoliko autoritarni kako bi Erdogan želio, pogotovo što se tiče Kurda. U ovom trenutku rješenje je jedino da Erdogan ustvrdi da su promjene koje je Švedska već provela njegova osobna pobjeda i zatvori to poglavlje.
Drugi problem je što Turska nije jedina prepreka: I Mađarska se protivi švedskom pristupanju NATO-u.
Ova dva problema do određene su razine povezani: ako Erdogan prihvati švedske antiterorističke zakone u njihovom trenutnom obliku, a potom Mađarska blokira švedsko pristupanje NATO-u, Erdogan će ispasti slab, boje se europski dužnosnici.
Saveznici koji podržavaju Švedsku, uključujući najutjecajnije članice saveza, SAD i Veliku Britaniju, privatno Švedskoj ponavljaju da je njeno pristupanje NATO-u za njih prioritet, bez obzira na poteze Turske.
Švedsko pridruženje NATO-u bila bi posljednja u dugom nizu dobrih vijesti za taj savez od početka ruske invazije na Ukrajinu. Dužnosnike je iznenadila razina jedinstva unutar saveza od početka rata, a razveselili su se i obnovljenim obećanjima o ulaganju u obranu i jačanju saveza.
Rusija je rat i pokrenula djelomično zbog širenja NATO-a, no čini se da se ono zbog toga neće usporiti – i Ukrajina se sada želi pridružiti. Čak se i Japanci okreću prema NATO-u, a japanski ministar vanjskih poslova za CNN je ranije ovog mjesea izjavio da traju pregovori o otvaranju prvog NATO-vog ureda u Aziji.
Iako se ne tako davno dramatično razgovaralo o tome da se NATO suočava sa, kako je svojevremeno rekao francuski predsjednik Emmanuel Macron, “smrću mozga,” neporecivo je da NATO danas ima novu svrhu i samopouzdano gleda u budućnost. Upravo zato se dužnosnici boje da bi Turska mogla blokirati švedsko pristupanje savezu.
Lanac je onoliko jak koliko je jaka njegova najslabija karika. Jednako tako, savez je onoliko ujedinjen koliko i posljednji čin jedinstva. U modernom svijetu diplomacije, signali i podtekst znače mnogo. Možda se čini nevažno pitanje hoće li i kada točno Švedska pristupiti savezu. Ipak, ako Turska pošalje i najmanji signal NATO-vim neprijateljima da se zemlje članice mogu rješavati jedna po jedna, dužnosnici vjeruju da bi to moglo uništiti mjesece napora u kojima je savez postao snažniji i ujedinjeniji nego je bio desetljećima.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare