Portal 1945 analizirao je pet spornih područja u kojima bi sukobi u 2023. godini mogli eskalirati u Treći svjetski rat.
Ukrajina
Čini se da je zabirnutost o tome hoće li ruski predsjednik Vladimir Putin upotrijebiti nuklearno oružje pala kako je rat ušao u pat poziciju. Međutim, eskalacija ostaje razlog za zabrinutost. Nemogućnost Rusije da napreduje može ugroziti stabilnost Putinove vlade, što može potaknuzi Moskvu da razmišlja o opasnoj eskalaciji. Zabrinutost oko sposobnosti Ukrajine da dugoročno nastavi rat mogla bi natjerati Kijev da poduzme vlastite rizične korake kako bi spriječili odugovlačenje.
Mala je vjerojatnost da će se rat proširiti na NATO savez, piše 1945, ali navodi da je i to moguće. Iako je ruska upotreba nuklearnog oružja nezamisliva – nije nemoguća. Bidenova administracija i njezini saveznici u Europi izuzetno su oprezni s rizicima eskalacije, ali Washington ne drži sve karte i Kijev ili Moskva mogli bi postati voljni prihvatiti rizik šireg sukoba, sukoba koji bi se mogao razviti u svjetski rat.
Tajvan
I dalje postoje napetosti između Kine i Tajvana. Spremnost Bidenove administracije da zauzme riskantne retoričke stavove o obrani Tajvana ukazuje na to da je Washington stvarno zabrinut zbog izgleda kineskog napada. U isto vrijeme, ove izjave te posjet predsjednice Zastupničkog doma Nancy Pelosi nose rizik od pokretanja kineske eskalacije.
Ono što bi nagalsilo mogućnost od sukoba bile bi kineske pripreme za sukob koje bi bile očite. Gotovo svaki scenarij sukoba bi podrazumijevao i uključivanje SAD-a i Japana, što bi onda značilo sukob velikih svjetskih sila.
Grčka i Turska
Nakon ruske invazije na Ukrajinu sve manje se pažnje obraća na krizu na južnom dijelu NATO saveza. Tijekom prošle godine napetosti između Grčke i Turske znatno su porasle, velikim dijelom potaknute asertivnim zaokretom vanjske politike Turske i unutarnjom ranjivošću Erdoganova režima. Sporovi između Atene i Ankare oko istraživanja u Egejskom moru potaknuli su napetosti, iako teritorijalno neslaganje koje je u osnovi te rasprave postoji desetljećima.
Prethodni sukobi su ove dvije zemlje doveli na rub rata, a nekad ai dalje od toga, a bilo kakav sukob između Turske i Grčke označio bi i uključivanje NATO saveza, što bi gotovo sigurno rezultiralo određenim stupnjem oportunističke intervencije Rusije.
Korejski poluotok
Tijekom proteklih nekoliko mjeseci napetosti između Seula i Pjongjanga su stalno rasle, a sjevernokorejske provokacije izazvale su agresivne retoričke odgovore Juga. Čini se da je dinamika između dviju država vođena nestrpljenjem; nestrpljenje na Sjeveru što ga svijet još uvijek odbija uzeti za ozbiljno unatoč njegovom veličanstvenom nuklearnom oružju, i nestrpljenje na Jugu što nacija od velikog značaja ostaje opterećena svojim nesposobnim i retrogradnim ‘bratom’.
Ove napetosti nisu nove, ali povijesno su bile ograničene Hladnim ratom i posthladnoratovskim liberalnim međunarodnim poretkom. Ako na ovom području izbije sukob, ubrzo bi mogao postati razorniji od rusko-ukrajinskog rata, s konvencionalnim i nuklearnim oružjem koje će nanijeti užasan danak na obje strane.
Kina i Indija
Dok su borbe u gotovo nenastanjivom planinskom terenudo sada bile prilično ograničene, želja za obranom nacionalnog prestiža može brzo postati otrovna čak i za najmudre i najrazumnije vođe. Vlade koje vode Modi i Xi nisu dosad pronašle rješenje za ove sukobe, a u nekom bi trenutku Indijci ili Kinezi mogli doći uiskušenje da problem riješe eskalacijom, što bi otvorilo vrata mnogo destruktivnijem sukobu.
Nije moguće reći hoće li se (i koji) od ovih sukoba razviti u globalni sukob, iako rat u Ukrajini već ima neka obilježja rata velikih svjetskih sila. Ruska invazija na Ukrajinu je, ako ništa drugo, pokazala da se veliki ratovi još uvijek mogu dogoditi unatoč najboljim naporima međunarodne zajednice.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!