Snimka nedavnog sastanka Vladimira Putina i njegovog bjeloruskog kolege i prijatelja Aleksandra Lukašenka pružila je jedinstven uvid u sitzuaciju u kojoj se nalazi "ruski car". Najbliži suradnici ga kritiziraju zbog pristupa ratu u Ukrajini, ali tu nije kraj njegovih nevolja. Možda je od Lukašenka dobio prodiku jer Rusi bježe od mobilizacije, ali je od daleko većih sila dobio - njet!
Snimka susreta dvojice predsjednika objavljena je na službenoj stranici Kremlja, a na njoj se vidi kako Putin nervozno udara nogom o pod, dok Lukašenko objašnjava što se događa na granicama. Šef Kremlja je izgledao kao da mu je neugodno tijekom Lukašenkogov monologa. Jako je malo i govorio na spomenutom sastanku, a glavnu riječ je vodio upravo Lukašenko, piše Nova.rs.
“Recimo da 30.000 ili 50.000 ljudi pobjegne. Ako bi ostali, bi li bili naši ljudi? Neka bježe. Ne znam što mislite o tome, ali nisam bio previše zabrinut 2020. godine kada su ljudi otišli“, rekao je Lukašenko Putinu.
Da stvar bude još gora, Putin je nedavno naletio na rampu koju su postavile najmoćnije od saveznica Kremlja – Kina i Indija. Naime, ove dvije zemlje su izvršile veliki pritisak na Putina da prekine svoju invaziju na Ukrajinu i potaknule ga da se okrene mirovnim pregovorima.
Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi pozvao je Rusiju i Ukrajinu da ne dopuste da se posljedice njihovog rata „preliju“ i pozvao na diplomatsku rezoluciju na Glavnoj skupštini Ujedinjenih naroda. „Pozivamo sve zainteresirane strane da spriječe prelijevanje krize i da zaštite legitimna prava i interese zemalja u razvoju“, rekao je Yi, inače predstavnik „prijatelja“ Kremlja. Yi je također pozvao na „fer i pragmatične“ mirovne pregovore kako bi se riješila globalna kriza. „Kina podržava sve napore koji vode prema mirnom rješavanju ukrajinske krize. Najvažniji prioritet je da se olakšaju pregovori za mir“, rekao je.
Njegove izjave podržala je Indija, koja također dijeli povijesne ekonomske i vojne sporazume s Moskvom.
To sugerira da podrška Putinovoj invaziji među njegova dva ključna saveznika jenjava danima nakon što je najavio da će mobilizirati 300.000 rezervista i upozorio da će njegova zemlja koristiti „sva sredstva koja su mu na raspolaganju“, sve u cilju navodne zaštite.
Ranije su Indija i Kina izrazile svoje protivljenje zapadnim sankcijama Rusiji nakon invazije u veljači i nastavile kupovati ruske energente, ali situacija se sada preokrenula.
Erdoganov nož u leđa
Turski predsednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je da je do sada više puta razgovarao o Krimu s ruskim kolegom Vladimirom Putinom, tražeći od njega da Krim vrati „zakonitim vlasnicima“.
„Od 2014. razgovaramo s mojim dragim prijateljem Putinom o tome i to smo tražili od njega. Tražili smo da se Krim vrati pravim vlasnicima. Oni su i naši potomci koji tamo žive“, rekao je Erdogan i dodao da nijedan korak u tom pravcu nikada nije napravljen.
Na pitanje kako bi trebao izgledati završetak rata u Ukrajini, Erdogan je rekao da zemlja koju su Rusi osvojili mora biti vraćena Kijevu.
Kazahstanski predsjednik štiti Ruse od mobilizacije
Šamar Putinu stigao je i iz Kazahstana, od njegovog prijatelja i saveznika Kasima Žormarta Tokajeva. On zajamčio da će njegova zemlja zaštiti Ruse koji bježe u Kazahstan da bi izbjegli aktualnu mobilizaciju u Rusiji.
„Posljednjih dana mnogo ljudi dolazi kod nas iz Rusije. Većina je primorana da ode zbog bezizlazne situacije. Mi se trebamo pobrinuti za njih i njihovu sigurnost“, rekao je Tokajev koji je inače saveznik Moskve, ali se distancirao od Kremlja od početka ruske ofanzive u Ukrajini.
Kazahstanski predsjednik također je ponovno osudio sukob u Ukrajini i pozvao na poštovanje teritorijalnog integriteta u trenutku kada Rusija organizira referendume u četiri ukrajinske oblasti o pripajanju Moskvi.
„Teritorijalni integritet države treba biti neotuđiv, to je ključni princip“, rekao je predsjednik.
„U našem bliskom susjedstvu u tijeku je veliki rat. Trebamo se sjetiti toga misleći prije svega na svoju sigurnost“, dodao je Tokajev.
Bivša sovjetska republika u središnjoj Aziji, Kazahstan, saveznik je Rusije i član ekonomske i carinske unije s Rusijom, a također ima dobre odnose sa Zapadom i s Kinom.
Ruska ofanziva u Ukrajini probudila je kod nekih u Kazahstanu strah da bi mogli, također, postati mete ruskih ambicija, posebno zbog duge granice s Rusijom i velike ruske manjine.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare