Četiri zemlje protiv EU plana za Ukrajinu: "Izvanredno stanje"

Intervencija Rima, treće najveće članice EU-a po broju stanovnika i glasačkoj snazi - manje od tjedan dana prije ključnog sastanka čelnika EU-a u Bruxellesu - potkopava nade Europske komisije da dovrši dogovor o tom planu, piše Politico.

Komisija nastoji da se države članice EU-a dogovore na summitu Europskog vijeća 18. i 19. prosinca kako bi se milijarde eura ruskih deviznih rezervi, koje se nalaze u belgijskoj banci Euroclear, mogle staviti na raspolaganje za potporu ratom teško pogođenom ukrajinskom gospodarstvu.

Belgijska vlada oklijeva zbog straha da bi mogla biti odgovorna za povrat cjelokupnog iznosa ako Rusija uspije vratiti taj novac, no dosad nije imala snažnog saveznika uoči prosinačkog summita.

Sada je Italija promijenila diplomatsku dinamiku izradivši, zajedno s Belgijom, Maltom i Bugarskom, dokument kojim pozivaju Komisiju da razmotri alternativne opcije umjesto korištenja ruske imovine kako bi se Ukrajini osigurala financijska stabilnost u nadolazećim godinama.

Četiri zemlje navode da „pozivaju Komisiju i Vijeće da nastave istraživati i raspravljati o alternativnim rješenjima u skladu s pravom EU-a i međunarodnim pravom, s predvidivim parametrima i znatno manjim rizicima, radi zadovoljavanja financijskih potreba Ukrajine, temeljeno na mehanizmu zajmova EU-a ili privremenim rješenjima.”

Plan B

Time se te četiri zemlje pozivaju na tzv. plan B, odnosno izdavanje zajedničkog duga EU-a za financiranje Ukrajine u sljedećim godinama.

No i ta ideja ima svojih problema. Kritičari upozoravaju da bi dodatno povećala ionako visoku razinu duga Italije i Francuske te da zahtijeva jednoglasnost — što znači da ju može blokirati mađarski premijer Viktor Orbán, poznat po bliskim odnosima s Kremljom.

Četiri zemlje — čak i ako im se pridruže proruski nastrojene Mađarska i Slovačka — ne bi mogle formirati blokirajuću manjinu, ali njihova javna kritika nagriza nade Komisije da već idući tjedan postigne politički dogovor.

Iako je talijanska desna premijerka Giorgia Meloni dosljedno podržavala sankcije protiv Rusije, koalicijska vlada koju predvodi podijeljena je oko potpore Ukrajini.

Krajnje desni potpredsjednik vlade Matteo Salvini zauzeo je proruski stav i podržao plan američkog predsjednika Donalda Trumpa za okončanje rata u Ukrajini.

Izvanredno stanje

U dodatnoj kritici, četiri zemlje izrazile su skepsu prema tome da Komisija posegne za izvanrednim ovlastima kako bi izmijenila postojeća pravila o sankcijama i dugoročno zadržala rusku imovinu zamrznutom.

Iako su glasale za taj potez radi očuvanja jedinstva EU-a, poručile su da su oprezne kada je riječ o daljnjem korištenju same ruske imovine.

„Ovo glasanje ni na koji način ne prejudicira odluku o mogućem korištenju imobilizirane ruske imovine, koju treba donijeti na razini čelnika,” napisale su četiri zemlje.

Pravni mehanizam za dugoročno zamrzavanje imovine zamišljen je kako bi se smanjila mogućnost da proruske zemlje u Europi, poput Mađarske i Slovačke, vrate zamrznuta sredstva Rusiji.

Dužnosnici tvrde da taj zaobilazni mehanizam smanjuje izglede Kremlja da u sklopu poslijeratnog mirovnog sporazuma povrati svoju imovinu — te time jača zaseban plan EU-a da taj novac iskoristi.

Međutim, četiri zemlje upozorile su da pravna odredba „podrazumijeva vrlo dalekosežne pravne, financijske, proceduralne i institucionalne posljedice koje bi mogle znatno nadilaziti ovaj konkretan slučaj.”