Gaza nije iznimka: Glad i gomilanje zaliha najstarija su oružja Zapada

Unatoč tvrdnjama Zapada o širenju slobode, blagostanja i napretka, svijet i dalje obilježavaju kronična nestabilnost i masovna glad. Prošlog mjeseca, u sklopu obustave međunarodne pomoći u hrani i medicinskoj skrbi, Sjedinjene Države uništile su 500 metričkih tona hitne prehrambene pomoći u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Više od 60.000 tona hitne pomoći ostalo je uskladišteno diljem svijeta zbog gašenja programa USAID-a. Istodobno, Izrael – uz podršku SAD-a i Europske unije – sustavno izgladnjuje gotovo dva milijuna Palestinaca u opkoljenoj Gazi, dijelu od gotovo 320 milijuna ljudi diljem svijeta koji su pothranjeni ili u opasnosti od smrti zbog gladi u 2025, kaže Collins.

Širi obrazac gomilanja hrane

To je dio mnogo šireg obrasca gomilanja i uskraćivanja hrane, čiji su korijeni u zapadnim normama kapitalizma i doseljeničkog kolonijalizma — zločina protiv čovječnosti koji rijetko izaziva značajne međunarodne posljedice. Nije riječ o izoliranom zločinu: uspon Zapada i SAD-a izgrađen je na masovnom gomilanju prehrambenih resursa radi profita i namjernoj uporabi gladi kako bi se pokorilo one koji već žive pod ugnjetavanjem, dodaje profesor.

Slike iz međunarodnih vijesti i očajničke objave izgladnjelih Palestinaca na društvenim mrežama — ljudi koji mole za novac, hranu i čistu vodu, pokazujući sebe i svoju djecu s kosturastim tijelima — trebale bi posramiti cijeli svijet. Ipak, zapadnjaci i njihovi saveznici sudjeluju u genocidu, dok su obilne količine hrane udaljene svega nekoliko kilometara. Nedavna anketa Viterbi Family Center for Public Opinion and Policy Research pri Israeli Democracy Institute pokazala je da 79 posto izraelskih Židova nije ili je jedva zabrinuto zbog izvještaja o gladi i patnji palestinskog stanovništva u Gazi.

Gaza, međutim, nije jedina koja se suočava s masovnom glađu kao dijelom genocidne kampanje, bilo 2025. ili u novijoj povijesti. Zapad često zanemaruje glad na razini gladi u Demokratskoj Republici Kongo (DRK) i Sudanu. Prema Ujedinjenim narodima, od ožujka 27,7 milijuna ljudi u DRK-u trpi akutnu glad zbog sukoba, masovnog raseljavanja i rasta cijena hrane. Dvogodišnji sukob u Sudanu, u kojem je procijenjeno poginulo 150.000 ljudi — većinom od gladi, bolesti i pothranjenosti — ostavio je gotovo 25 milijuna ljudi ovisnima o humanitarnoj prehrambenoj pomoći, uključujući oko 740.000 ljudi u El-Fašeru, glavnom gradu Sjevernog Darfura, gdje stanovništvo gladuje pod opsadom, piše Collins.

Kroz povijest, gotovo svaka velika sila koristila je uskraćivanje hrane i vode u ratovima osvajanja. No Zapad, kakvim ga danas poznajemo, započeo je svoj pohod na globalnu dominaciju Prvim križarskim ratom 1090-ih, tijekom kojeg je usavršio opsadno ratovanje i namjerno izgladnjivanje muslimanskog i židovskog stanovništva na području današnje Sirije, Libanona i Palestine — sve u ime katoličanstva. Križari, i sami bez hrane, umirali su u tisućama od gladi ili se, prema zapisima, upuštali u kanibalizam kako bi preživjeli.

Ljudi lišeni hrane i vode radili su na plantažama šećera, kave i duhana ili u rudnicima zlata i srebra, često umirući od gladi, bolesti i zlostavljanja. Prema jednoj studiji, od 1492. do 1600. umrlo je oko 56 milijuna domorodaca. Od 12 milijuna Afrikanaca koji su preživjeli Atlantski prijelaz, prosječni životni vijek izvan današnjeg SAD-a bio je svega sedam godina, dodaje se.

Milijuni žrtava

Izvan Amerike, Velika bengalska glad 1770-ih odnijela je oko 10 milijuna života jer je Istočnoindijska kompanija prioritet dala isporuci hrane u europske luke i nametanju poreza nad seljacima, umjesto spašavanju života. Između 1904. i 1908., u današnjoj Namibiji i Tanzaniji, njemačke su kolonijalne vlasti izravno ubile ili izgladnile na smrt oko 60.000 Herera, 10.000 Nama i do 250.000 pripadnika naroda Ngoni, Ngindo, Matumbi i drugih tijekom gušenja ustanka.

Možda su glad i kuga u Europi 14. i 15. stoljeća ostavile dubok psihološki trag koji objašnjava zapadnu sklonost kolonizaciji i korištenju hrane kao oružja. Rezultati Minnesota Starvation Experimenta iz 1944.–45. pokazali su da sudionici, nakon duljeg gladovanja, sanjare o hrani, pate od umora, razdražljivosti, apatije te porasta depresije i histerije. Zamislimo psihološki učinak generacija izloženih nesigurnosti hrane i gladi na cijele civilizacije koje su sebe smatrale moralno nadmoćnima.

Sjedinjene Države, od kolonije Jamestown 1607., slijede načelo Johna Smitha: “Većina mora biti marljivija ili će gladovati. Tko ne radi, ne jede.” Njihova povijest obilježena je krađom zemlje od domorodačkih naroda, paljenjem usjeva i izazivanjem gladi kako bi se potaknuo pad populacije. Čak i nakon što su postale poljoprivredna sila, poruka “radi ili gladu” ostala je ista, preoblikovana u modernim politikama koje zahtijevaju rad u zamjenu za minimalne prehrambene beneficije.

Danas SAD proizvodi dovoljno hrane za dvije milijarde ljudi, a svijet dovoljno za više od 10 milijardi godišnje. Ipak, potraga za profitom i tržištima za agroindustriju, kao i namjerno uskraćivanje hrane ranjivim skupinama, nastavlja se gotovo nesmetano. Glad ostaje jedno od najtrajnijih oružja kontrole i dominacije Zapada. Geopolitički, mir nije moguć u svijetu punom ljudi koje je Zapad namjerno doveo na rub gladi, zaključuje američki profesor.