"Tempirana bomba" - tako je Kinu opisao Joe Biden ranije ovog mjeseca, misleći na njeno gospodarstvo koje pokazuje sve više znakova za uzbunu. No, sam Biden je Kini zadao težak udarac zabranom izvoza i američkog ulaganja u napredne računalne tehnologije. Tko će tu izvući deblji kraj?
“Kina je tempirana bomba… Kina je u problemima. Kina je rasla 8 posto godišnje kako bi održala rast. Sada (raste) blizu 2 posto godišnje”, rekao je američki predsjednik Joe Biden prošlog mjeseca na stranačkom skupu za skupljanje sredstava za predizbornu kampanju. Mislio je na njeno sve ranjivije gospodarstvo, pri čemu je iznio krivi podatak o njenoj stopi rasta i u svom narodskom stilu zaključio da “to nije dobro jer kada loši momci imaju probleme, oni rade loše stvari”.
NIje ovo prvi put da Biden kritizira Peking na način koji tamošnje vlasti smatraju provokacijom. U lipnju je, na još jednom takvom skupu pred svojim glasačima i donatorima, kineskog predsjednika Xi Jinpinga nazvao diktatorom, samo dan nakon što je njegov državni tajnik Antony Blinken završio posjet Kini s ciljem stabilizacije odnosa koji su, prema Pekingu, pali na najnižu točki od uspostavljanja formalnih diplomatskih odnosa 1979.
Nakon što je upravo Bidenova administracija prošlog listopada zabranila izvoz naprednih mikročipova i opreme za njihovu proizvodnju u ovu zemlju, Komunistička partija Kine mogla je Bidenovu izjavu o tempiranoj bombi doživjeti samo kao trljanje soli na ranu. Tim više jer je Biden prošlog mjeseca potpisao i izvršnu uredbu o ograničenju američkih ulaganja u Kinu “u osjetljivim tehnologijama i proizvodima ključnima za vojsku, obavještajne podatke, nadzor ili kibernetičke sposobnosti takvih zemalja”. Konkretno, zabrana se odnosi na ulaganje u proizvodnju i razvoj poluvodiča, umjetne inteligencije i kvantne informacijske tehnologije.
Zabrana izvoza čipova – zaštita nacionalne sigurnosti ili “čin rata”?
Peking nije skrivao svoju ogorčenost. Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova optužio je SAD za “očiglednu ekonomsku prisilu i tehnološko maltretiranje, čin koji ozbiljno krši načela tržišne ekonomije i poštenog natjecanja, potkopava međunarodni gospodarski i trgovinski poredak, destabilizira globalne industrijske i opskrbne lance te šteti interesima Kine i SAD-a i globalne poslovne zajednice.”
Neki američki stručnjaci i poduzetnici također su ostali zatečeni Bidenovim drastičnim potezima. C.J. Muse, viši analitičar za poluvodiče u Evercore ISI-ju, komentirao je u srpnju za New York Times da bi, “da ste mi rekli za ova pravila prije pet godina, rekao da je to ratni čin – morali bismo biti u ratu”.
“Nova politika utjelovljena 7. listopada (2022.) glasi: Ne samo da nećemo dopustiti Kini daljnji tehnološki napredak, već ćemo aktivno preokrenuti njihovo trenutno stanje tehnike”, rekao je pak Gregory Allen, direktor Wadhwani centra za umjetnu inteligenciju i napredne tehnologije u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu.
Ovaj trgovinski rat sve se više prelijeva i na Europsku uniju pa je tako Nizozemska u srpnju zabranila izvoz svojih naprednih i jedinstvenih strojeva za proizvodnju mikročipova u Kinu, na što je Kina odgovorila zabranom izvoza galija i germanija, rijetkih minerala koji služe kao sirovina u proizvodnji poluvodiča i mikročipova, kao i solarnih ćelija i optičkih kabela. Iz Kine dolazi 90 posto globalne opskrbe germanijem i 100 posto galijem, piše Politico. Još uvijek se ne zna kako će Bruxelles odgovoriti.
S druge strane, Xi je svoje partnere iz BRICS-a, na samitu tog bloka u Johannesburgu prošlog tjedna, uvjeravao da “kinesko gospodarstvo ima snažnu otpornost, ogroman potencijal i veliku vitalnost” i da će “divovski brod kineskog gospodarstva nastaviti hvatati vjetar, cijepati valove i grabiti naprijed”. Xijevu je izjavu, doduše, umjesto njega pročitao njegov ministar trgovine Wang Wentao, iako je Xi za razliku od ruskog predsjednika Vladimira Putina došao u Johannesburg, što je potaknulo razne spekulacije.
U isto vrijeme, podaci pokazuju da je Kina ušla u deflaciju, a industrijska proizvodnja u padu je peti mjesec zaredom. Bidenov savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan prošli je tjedan prozvao Peking za netransparentnost ekonomskih podataka posljednjih mjeseci i za kažnjavanje kineskih firmi koje objavljuju takve podatke. A američka ministrica trgovine Gina Raimondo upozorila je kineske vlasti, pri posjetu Pekingu u srijedu, da će američke tvrtke početi smatrati Kinu “prerizičnom” i “neinvestibilnom” ako se ne riješe pritužbe zbog neobjašnjenih kazni, iznenadnih policijskih pretresa stranih tvrtki i nepredvidivog ponašanja lokalnih dužnosnika prema njima.
Raimondo je, unatoč upornom traženju Pekinga da Washington ukine ili ublaži restrikcije na izvoz čipova, dala do znanja da to ne dolazi u obzir jer “mi ne pregovaramo o pitanjima nacionalne sigurnosti”. Ipak, najavila je “oblikovanje novih kanala komunikacije” s Pekingom u svrhu “smanjenja nesporazuma” i naglasila da se SAD “ne želi razdvajati od Kine”, iako mnogi analitičari drže da se radi upravo o tome. Istu je poruku pri posjetu Pekingu u srpnju odaslala i ministrica financija Janet Yellen, tvrdeći da bi to bilo “katastrofalno za obje zemlje i destabilizirajuće za svijet”, ali i da SAD od Kine želi “otvorenu, slobodnu i poštenu ekonomiju”.
Ivica Bakota: Tempirana bomba za koga točno?
Osvrt na ovu temu za N1 je dao dr. Ivica Bakota, profesor na sveučilištu Capital Normal u Pekingu i suradnik Zagrebačke škole ekonomije i managementa, gdje s kolegom Zvonimirom Stopićem vodi CroAsia institut.
“Tempirana bomba za koga točno? Šteta što američki predsjednik Biden nije dosljedno objasnio koja država bi mogla imati najviše problema od ‘kineske gospodarske implozije’. Nesumnjivo da američka zabrana izvoza naprednih mikročipova i djelomično uspostavljena državna kontrola nad lancima opskrbe mikročipovima i poluvodičima utječe na ekonomsku perspektivu Kine, međutim promatrati ovaj proces kao nešto što se ne tiče američkog tržišta i američkih proizvođača je namjerno iskrivljavanje, u najmanju ruku, pogrešno postavljanje problema”, pita se Bakota.
“Da tzv.’razdruživanje’ (decoupling) Trumpove administracije, na čiju se politiku ova Bidenova administrativna zabrana nastavlja, nije baš tako jednostavan i jednosmjeran proces svjedoče posjeti američke ministrice financija Yellen i ministrice trgovine Raimondo Pekingu”, ističe Bakota.
“Oba posjeta su pokušala pronaći način komunikacije i održavanja gospodarske suradnje usprkos političkim razlikama jer obujam američko-kineske trgovačke razmjene je ‘tvrdoglavo’ nastavio rasti. Sve ovo reflektira određeni pritisak američkog poslovnog svijeta na američku diplomaciju tako da se čini da je posljednjom posjetom Raimondove ‘razdruživanje’ još više maknuto sa strane.
Kina možda može naći načina da horizontalno zaobiđe ovu administrativnu zabranu, ali daleko od toga da joj to predstavlja presudan moment u pregovaranju održivog trgovačkog i gospodarskog odnosa s Amerikom. Kina je ovdje više usmjerena na ukidanje ‘igre mačke i miša’, tj. prestanak arbitrarnog politiziranja i sekuritiziranja trgovačkih pitanja u bilateralnom odnosu s Amerikom, a tvrdoglava međuovisnost dviju ekonomija daju joj tu dosta pregovaračkog prostora.
Hoće li, stoga, ova zabrana izvoza išta zapečatiti? Sumnjam. Hoće li pokrenuti domino efekt? Teško, uzimajući u obzir međuovisnost dviju ekonomija. Ali ovo je ionako malo dugoročna perspektiva, a bojim se da Bidenova izjava nije išla dalje od američkih predsjedničkih izbora sljedeće godine”, zaključuje Bakota.
Skriva li Kina svoje ekonomske podatke posljednjih mjeseci, kako je sad optužuje Bidenova administracija, i možemo li općenito vjerovati službenim kineskim podacima, od ekonomskih do demografskih?
“Ne bih rekao da baš skriva jer to samo potpiruje teze o konspirativnosti kineskog čelništva kojih su današnji mediji ionako prepuni. Mislim da skriva isto onoliko koliko, recimo, Vodovod Osijek skriva realno stanje o odljevu stanovništva u Osijeku. Dakle, skriva ukoliko se relevantna državna institucija oslanja na pokrajinske i lokalne statističke podatke dobivene s nedovoljno preciznom metodologijom i ne baš ažurnom bazom podataka, a da se nije ‘sjetila’ direktnijeg načina po kojem se preko potrošnje vode može doći do pravog stanja na terenu. Lokalno friziranje ili propagandno uljepšavanje statistike, u Osijeku kao i u Kini, ne može dugoročno držati priču”, kaže Bakota.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!