Koje bi europske zemlje mogle sudjelovati u "koaliciji voljnih“ za Ukrajinu?

Na summitu u Londonu u nedjelju, Francuska i Velika Britanija iznijele su ideju formiranja "koalicije voljnih“ kako bi osigurale provedbu bilo kakvog mirovnog sporazuma u Ukrajini.

Britanski premijer Keir Starmer opisao je tu koaliciju kao skupinu zemalja "spremnih podržati Ukrajinu s vojnicima na terenu i avionima u zraku, surađujući s drugima".

Međutim, još uvijek nije jasno kakav bi bio mandat tih trupa niti koliko bi ih bilo potrebno.
Stručnjaci procjenjuju da bi za kredibilno osiguranje mira bilo potrebno nekoliko tisuća vojnika. Sven Biscop iz Egmont Instituta u Bruxellesu procjenjuje da bi vojni korpus od 50.000 vojnika bio dovoljan da Rusiji pošalje jasnu poruku ozbiljnosti, piše Euronews.

Zemlje koje oklijevaju

Neke europske zemlje podržavaju francusko-britansku inicijativu, ali još nisu spremne poslati vojnike u Ukrajinu.

Portugal je dao punu podršku planu Velike Britanije i Francuske, ali smatra da je još prerano razmatrati slanje vojnika. Predsjednik Marcelo Rebelo de Sousa istaknuo je da bi o tome trebao odlučiti Vrhovni vijeće za nacionalnu obranu, koje će se sastati 17. ožujka.

Nizozemska još nije donijela konkretne odluke, ali premijer Dick Schoof najavio je suradnju s britanskim i francuskim vojnim planerima na razradi mogućih rješenja.

Španjolska je otvorena za sudjelovanje, ali tek u kasnijoj fazi. Ministar vanjskih poslova José Manuel Albares naglasio je da zemlja nema problema s međunarodnim vojnim angažmanom, ali trenutačno prioritet ostaje politički i diplomatski pritisak. Istraživanje televizije „La Sexta“ pokazalo je da 81,7% Španjolaca podržava slanje vojnika u Ukrajinu u mirovne svrhe.

Irska je također pokazala voljnost za raspravu, ali smatra da još nije pravi trenutak za odluku. „Još nismo na točki pregovora o miru, stoga je prerano špekulirati u kojem bi kontekstu mirovne snage bile raspoređene," izjavio je glasnogovornik irske vlade za Euronews.

Skeptične zemlje: Italija i Poljska

Italija ostaje izrazito skeptična. Premijerka Giorgia Meloni izjavila je nakon sastanka u Londonu da je "i dalje zbunjena idejom korištenja europskih vojnika" te da je to rješenje koje bi moglo biti "vrlo komplicirano i vjerojatno manje učinkovito od drugih".

Ona smatra da bi najbolji način za osiguranje Ukrajine bio aktiviranje članka 5. NATO-a, iako Ukrajina nije članica saveza, pa ostaje nejasno kako bi se to moglo provesti.

Poljska, unatoč snažnoj podršci Ukrajini, odlučno odbija mogućnost slanja vojnika. Premijer Donald Tusk naglasio je da je Poljska već podnijela ogroman teret, primivši skoro dva milijuna ukrajinskih izbjeglica.

Varšava će i dalje pružati logističku i političku podršku, ali neće slati vojnike u Ukrajinu.

Najkritičnije: Mađarska i Slovačka

Mađarska i Slovačka najkritičnije su prema vojnoj pomoći EU-a Ukrajini i najviše zagovaraju otvaranje dijaloga s Rusijom.

Mađarski premijer Viktor Orbán optužio je europske lidere okupljene u Londonu da "žele nastaviti rat umjesto da se odluče za mir".

Slovački premijer također je izrazio rezerve prema strategiji "mira kroz snagu", smatrajući da je to samo izgovor za nastavak rata u Ukrajini.

Zbog toga je malo vjerojatno da bi ove dvije zemlje sudjelovale u bilo kakvoj vojnoj inicijativi.

Kako stoji Njemačka?

Sve oči sada su uprte u Njemačku, gdje se formira nova vlada pod vodstvom Kršćanskog demokrata Friedricha Merza.
Dosadašnji kancelar Olaf Scholz već je izjavio da neće slati njemačke trupe u Ukrajinu, ali njegov ministar obrane Boris Pistorius spomenuo je mogućnost stacioniranja mirovnih snaga u demilitariziranoj zoni nakon primirja.

Međutim, odluka o slanju njemačkih vojnika u Ukrajinu teško bi prošla u domaćoj javnosti. Njemački parlament (Bundestag) mora prethodno odobriti bilo kakvu inozemnu vojnu misiju, a trenutno se ne čini da će se takvo glasovanje održati uskoro.

Sigurnosni stručnjak Rafael Loss iz Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR) ističe da su "rasprave o europskom vojnom angažmanu u Ukrajini još u ranoj fazi".

Na londonskom sastanku dogovoreno je da bi svaka inicijativa morala dobiti podršku SAD-a i prethodno postignuti prekid vatre između Ukrajine i Rusije.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.