Iran ima program balističkih projektila za koji stručnjaci vjeruju da je najveći na Bliskom istoku, a osim toga koristi druge organizirane grupe diljem regije za širenje vlastitog utjecaja i interesa.
Iranski napad na Izrael stručnjaci su ocijenili kao ambiciozan iako zemlja ima mogućnosti i domet napasti puno dalje ciljeve diljem cijelog Bliskog istoka.
Prema informacijama Izraelskih obrambenih snaga, Iran je u napadu koristio 185 bespilotnih letjelica (dronova), 36 krstarećih projektila i 110 balističkih projektila.
Iranska Islamska revolucionarna garda (IRGC) pokrenula je napad nakon što je okrivila Izrael za napad na konzularni odjel iranskog veleposlanstva u Damasku u Siriji 1. travnja.
Što je IRGC?
IRGC je dominantna grana iranskih oružanih snaga. Osnovani su nedugo nakon Islamske revolucije 1979. kada je pokret predvođen muslimanskim studentima doveo do svrgavanja dinastije Pahlavi koju je podupirao SAD.
IRGC je osnovan kako bi pružio dodatnu zaštitu novom režimu i djelovao kao protuteža uobičajenim oružanim snagama. Odgovoran je iranskom vrhovnom vođi, predsjedniku Irana, ajatolahu Ali Hameneiju.
Procjenjuje se da IRGC ima vojsku od 125.000 vojnika s jedinicama kopnene vojske, mornarice i zrakoplovstva, a neki analitičari vjeruju da je brojka daleko veća. Također zapovijeda vjerskom milicijom, dobrovoljnom paravojnom postrojbom odanom establišmentu, koja je često aktivna u slamanju protuvladinih prosvjeda. Analitičari kažu da bi se volonteri te paravojne milicije mogli brojati u milijunima.
Tu su i brigade Quds, IRGC-ov špijunski i paravojni ogranak koji snažno utječe na savezničke milicije diljem Bliskog istoka.
Njihov vrhovni zapovjednik, general bojnik Qassem Soleimani, ubijen je u napadu SAD-a dronom u Iraku 2020. godine.
IRGC, koji SAD klasificira kao terorističku skupinu, želi oblikovati Bliski istok u korist Teherana. 1982. osnovali su libanonski Hezbolah za širenje iranske islamske revolucije i borbu protiv izraelskih snaga koje su napale Libanon iste godine.
Koje su vojne sposobnosti IRGC-a?
IRGC ima kopnene, zračne i pomorske snage, a osim toga nadzire iranski program balističkih projektila koji stručnjaci smatraju najvećim na Bliskom istoku. Koristili su projektile za gađanje militanata u Siriji i sjevernom Iraku.
SAD, europske zemlje i Saudijska Arabija optužile su Iran za napad raketama i bespilotnim letjelicama 2019. koji je onesposobio najveće svjetsko postrojenje za preradu nafte u Saudijskoj Arabiji.
Iran je zanijekao bilo kakvu umiješanost u napad.
IRGC ima vlastito obavještajno krilo i opsežnu konvencionalnu borbenu opremu koju je demonstrirao sudjelovanjem u sukobima u Siriji i Iraku. Stručnjaci vjeruju da zaliha krstarećih i balističkih projektila IRGC-a ima sposobnost i domet pogoditi bilo koju metu na Bliskom istoku. Prema dostupnim podacima Iran je naoružan najvećim brojem balističkih projektila u regiji.
Što znamo o dometu iranskih raketa?
Iranska novinska kuća ISNA, koju prema službenim podacima vode studenti, ovog je tjedna objavila detalje o projektilima koji mogu dosegnuti Izrael.
To uključuje sajdžil, dvostupanjski balistički projektil srednjeg dometa, koji može letjeti brzinom većom od 10.500 km/h i ima domet od gotovo 2.400 kilometara. Drugi, kejbar, ima domet od gotovo 2.000 km.
Iran kaže da su njihove balističke rakete važna za odvraćanje i odmazdu protiv SAD-a, Izraela i drugih potencijalnih regionalnih ciljeva. Negiraju da su tražili nuklearno oružje.
Prošlog kolovoza Iran je rekao da je napravio naprednu bespilotnu letjelicu domaće izrade pod nazivom Mohajer-10 s operativnim dometom od 2.000 km. Može letjeti do 24 sata i ima nosivost do 300 kg, tvrde Iranci.
U ljeto 2023. Iran je predstavio ono što su dužnosnici opisali kao svoju prvu hipersoničnu balističku raketu domaće proizvodnje, izvijestila je novinska agencija IRNA. Hipersonične rakete mogu letjeti najmanje pet puta brže od brzine zvuka i mogu ići složenom putanjom što ih čini teškim za presretanje.
Udruga za kontrolu naoružanja, nevladina organizacija sa sjedištem u Washingtonu, kaže da se iranski raketni program uvelike temelji na sjevernokorejskom i ruskom dizajnu te da je također primio pomoć Kine.
Iran ima krstareće rakete kao što je Kh-55, nuklearno oružje s dometom do 3.000 km. Napredni protubrodski projektil s približnim dometom od 300 km, može nositi bojevu glavu od 1,1 tone.
Kako Iran koristi druge vojne skupine?
Iran do sada nije imao izravnu ulogu u sukobu u Gazi otkad je počeo, prije šest mjeseci. Međutim, podupirao je skupine koje su napadale Izrael, interese SAD-a i brodove u Crvenom moru.
Osnovane posljednjih desetljeća uz iransku podršku skupine sebe opisuju kao “osovinu otpora” Izraelu i američkom utjecaju na Bliskom istoku. Osovina uključuje palestinsku skupinu Hamas, ali i pokret Hezbolah u Libanonu i pokret Huta u Jemenu uz razne naoružane skupine u Iraku i Siriji.
Libanonski Hezbolah osnovao je IRGC 1982. s ciljem borbe protiv izraelskih snaga koje su te godine izvršile invaziju na Libanon. Teško naoružana skupina, također utjecajan politički igrač, smatra se moćnijom od libanonske države.
Pokret Huta uspostavio je kontrolu nad velikim dijelovima Jemena tijekom građanskog rata koji je počeo 2014. kada je svrgnuta vlada koju je podupirala Saudijska Arabija, glavni suparnik Irana za regionalni utjecaj.
Hutiji već dugo imaju prijateljske veze s Iranom. Oni su krajem prošlog listopada objavili da su ušli u sukob u Gazi ispaljivanjem bespilotnih letjelica i projektila prema Izraelu, a kasnije su napali brodove u južnom Crvenom moru.
SAD vjeruje da je IRGC pomagao u planiranju i izvođenju raketnih i bespilotnih napada Hutija, ali Iran poriče bilo kakvu upletenost. Huti poriču da su partneri Iranu.
Kakve su iranske nuklearne sposobnosti?
Vrhovni vođa zemlje jasno je u lipnju 2023. dao do znanja da zapadne zemlje ne mogu spriječiti Iran u izradi nuklearnog oružja. U to je vrijeme ajatolah Ali Hamenei rekao da je dogovor sa Zapadom moguć, ali samo ako njegova nuklearna infrastruktura ostane netaknuta.
Iran je ranije uvijek negirao da ima bilo kakvu namjeru da napravi nuklearno oružje.
Međutim, posljednjih je godina Islamska Republika proširila svoje zalihe urana, a 2023. njezin ukupni obogaćeni uran bio je 21 put veći od nuklearnih ograničenja koja su joj bila nametnuta.
Sanam Vakil, stručnjakinja za Bliski istok i Sjevernu Afriku u istraživačkom centru Chatham House, rekla je za Sky News da nuklearne sposobnosti Irana ne bi nužno bile prva meta koju bi Izrael ciljao u bilo kojem slučaju odmazde.
“Ako bi Izrael izravno gađao Iran, možda će tražiti slične mete – vojne baze, negdje gdje ne bi prouzročio civilnu ili širu infrastrukturnu štetu kao što je to učinio Iran. Naravno, bilo bi to vrlo riskantno jer bi moglo otvoriti Pandorinu kutiju za širi sukob kojeg se svi bojimo”, objasnila je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!