Sikstinska kapela pod ključem: Kardinali nisu izabrali papu, iz dimnjaka krenuo crni dim!

Iz dimnjaka Sikstinske kapele se dva sata nakon prvotno određenog roka (19 sati) prolomio crni dim. Dakle, papa nije izabran i sljedeća prilika bit će sutra. Papu bira 133 kardinala mlađih od 80 godina koji su strogo izolirani od vanjskog svijeta u Sikstinskoj kapeli.

Franjo je imenovao 108 od 133 izbornika. Ukupno, 52 su iz Europe, 23 iz Azije, isto toliko iz Latinske Amerike, 17 iz Afrike, 14 iz SAD-a i Kanade i četvorica iz Oceanije.

Za izbor pape, 267. po redu u dva tisućljeća crkvene povijesti, potrebna je dvotrećinska većina, odnosno 88 glasova.

Crni dim nije iznenađenje jer papa stoljećima nije izabran u prvom krugu.

Simone Baglivo, europski producent Sky Newsa koji se nalazi u Vatikanu, razgovarao je s upoznatim izvorima o tome zašto dim još nije viđen iz dimnjaka Sikstinske kapele.

Naveo je tri razloga za to. Više OVDJE.

Žene su rekle da su u prošlosti bile uhićene kada su svoje prosvjede približile Trgu svetog Petra pa su zato ružičaste baklje zapalile na brdu Gianicolo iza Vatikana, s kupolom bazilike svetog Petra vidljivom u daljini. Više OVDJE.

Uzvikom Extra omnes, kojima se poziva da Sikstinsku kapelu napuste svi osim kardinala izbornika, i zatvaranjem vrata slavne kapele počela je konklava na kojoj će biti izabran nasljednik pape Franje

U njoj su kardinali prvo položili prisegu da će poštivati proceduru izbora i zavjet šutnje, u izravnom televizijskom prijenosu. Učinili su to pojedinačno, držeći ruku na Evanđelju.

Potom je majstor papinskih ceremonijala Diego Ravelli uzviknuo "Extra omnes" (svi van) i zaključao vrata za sobom.

Papu će izabrati 133 kardinala mlađih od 80 godina koji će biti strogo izolirani od vanjskog svijeta.

Franjo je imenovao 108 od 133 izbornika. Ukupno, 52 su iz Europe, 23 iz Azije, isto toliko iz Latinske Amerike, 17 iz Afrike, 14 iz SAD-a i Kanade i četvorica iz Oceanije.

Danas će kardinali glasati samo jednom i oko 19 sati može se očekivati prvi dim iz dimnjaka na krovu Sikstinske kapele. Očekuje se da će biti crne boje jer papa stoljećima nije izabran u prvom krugu.

U idućim danima kardinali mogu glasati četiri puta dnevno, dvaput prijepodne i dvaput popodne.

Za izbor pape, 267. pape u dva tisućljeća crkvene povijesti, potrebna je dvotrećinska većina, odnosno 88 glasova.

Konklave (od latinskog 'cum clave' – s ključem) u obliku sličnom današnjem ustanovljene su 1274. odlukom pape Grgura X.

On je potaknut dugom povijesti političkog upletanja u izbor papa i dugim razdobljima sedisvakancije (upražnjena mjesta rimskog biskupa), odlučio da se kardinali izbornici moraju izolirati, zaključati izvana i da ne smiju otići dok ne izaberu novog poglavara.

Papa Pavao VI. propisao je 1970. da u konklave mogu samo kardinali mlađi od 80 godina, a moraju se sazvati najranije 15 i najkasnije 20 dana od smrti pape ili od njegova odreknuća od službe.

Od 1846. konklave se bez iznimke održavaju u Sikstinskoj kapeli, najpoznatijoj među kapelama Apostolske palače, slavnoj po svojoj arhitekturi i freskama renesansnih majstora Michelangela, Botticellija i drugih po zidovima i na stropu.

Samo glasanje sastoji se od tri faze. U prvoj se pripremaju i distribuiraju glasački listići te se ždrijebom izvlače imena devetorice kardinala koji će sudjelovati u procesu. Trojica su brojači glasova, trojica su "infirmari" (zaduženi za skupljanje glasova bolesnih kardinala), a trojica su revizori.

Glasački listići su pravokutni, na njihovu gornjem dijelu piše "Eligo in Summum Pontificem" (Za vrhovnog svećenika biram), a u donjem je dijelu prostor za ime, koje mora biti jasno napisano tiskanim slovima.

Kardinali listiće ostavljaju u posebnu posudu u obliku urne smještenu na oltaru Sikstinske kapele, točno ispred Michelangelova "Posljednjeg suda". Pri tom izgovaraju: "Pozivam za svjedoka Isusa Gospodina koji će biti moj sudac, da svoj glas dajem onome za kojeg, pred Bogom, mislim da treba biti izabran".

Kad svi kardinali završe s glasanjem, brojači prvo provjeravaju je li broj listića jednak broju izbornika. Ako je to u redu, prelazi se na brojanje glasova. Prva dvojica brojača ime pročitaju šutke, a treći naglas i zatim listić probuši iglom kroz riječ "eligo" kako ne bi došlo do dvostrukog brojanja. Revizori sve to kontroliraju.

Iskorišteni listići se spaljuju nakon jedinog glasanja prvog dana konklava i zatim nakon svaka dva završena kruga glasanja (prijepodnevnog i popodnevnog) idućih dana.

No, bude li papa izabran listići se spaljuju odmah (kao u slučaju izbora Benedikta XVI. koji je izabran u prvom popodnevnom glasovanju drugog dana konklava).

Za tu prigodu u Sikstinsku kapelu se instalira posebna peć i dimnjak. Kako bi se javnost na Trgu svetog Petra i u svijetu izvijestila je li papa izabran, prigodom spaljivanja listića dodaju se posebne kemikalije koje dim čine crnim (ako nije postignuta dvotrećinska većina) ili bijelim (ako je papa izabran).

Kako se unatoč kemikalijama mnogo puta nije uspijevalo razaznati koje je boje dim (najčešće je ispao siv), Ivan Pavao II. odlučio je da izbor pape uz bijeli dim mora popratiti i zvonjava zvona bazilike svetog Petra.

Najbolje izglede za izbor na ovoj konklavi, po analitičarima i kladioničarima, imaju talijanski kardinal Pietro Parolin i filipinski Luis Antonio Tagle.

Iza njih se često spominju Ganac Peter Turkson, kozervativni mađarski kardinal Peter Erdo, liberalni bolonjski nadbiskup Matteo Zuppi, latinski jeruzalemski patrijarh Pierbattista Pizzaballa, marsejski nadbiskup Jean-Marc Aveline, malteški kardinal Mario Grech i američki Robert Prevost.

Međutim, u povijesti nije rijetkost da su kardinali izabrali potpuno neočekivanog kandidata poput Karola Woytile 1978. godine.

Kardinali Rimokatoličke Crkve počeli su u srijedu oko 16:30 sati u procesiji ulaziti u Sikstinsku kapelu u kojoj će izbrati idućeg papu.

U obredu koji datira iz srednjeg vijeka, 133 kardinala polako je iz Paulinske kapele ulazilo u Sikstinsku uz litanije svetaca. Ondje će položiti zakletvu vječne tajne pred Michelangelovim "Posljednjim sudom".

Konklava će početi kad majstor papinskih ceremonijala Diego Ravelli uzvikne "Extra omnes" (svi van) i zaključa vrata za sobom.

U srijedu će biti samo jedno glasanje. Nakon toga mogu biti i do četiri dnevno.

Nijedan papa nije izabran prvog dana konklave već stoljećima pa se ni danas ne očekuje bijeli dim iznad Sikstinske kapele.

Velečasni Marko Đurin iz Vatikana je našem Borni Šmeru komentirao atmosferu s početkom konklave.

"Ovo je poseban događaj za Crkvu. Cijeli svijet s velikom znatiželjom prati što će se događati narednih trenutaka ili dana, dok ne izaberu novog poglavara Crkve. Neka ga izaberu kako je Bog to zamislio", kazao je Đurin i dodao:

"Svi mi drugi vjernici molitveno pratimo kardinale pa neka izbor bude dio Duha Svetoga. Cijela Crkva se danas spaja u jedno večeras. Na neki način se ujedinjujemo u ovome što će se događati."

Na svijetu ima oko milijardu i 400 milijuna katolika, ali papa nije bitan samo njima.

"Kroz sprovod pape Franje smo vidjeli da je lik pape nešto posebno. Na svjetskoj je razini duhovni vođa, moralni autoritet, čovjek čija se riječ sluša. Trenutno živimo u brojnim neizvjesnostima, ljudi se bore za život i papa im može biti primjerom, riječima i autoritetom svjetionik. Svi možemo, kako je papa Franjo govorio, biti braća i sestre. Svi smo sinovi i kćeri jednoga oca, možemo živjeti jedni uz druge", zaključio je Đurin.

Mons. Zlatko Koren u N1 Studiju kod Ivana Hrstića govorio je o početku konklave.

Koren kaže kako je sigurno da sa svakim papom koji bude izabran dolazi i cijeli njegov život prije pontifikata. "S druge strane, oni udahnu nešto novo. Za Ivana XXIII. su govorili da je papa prijelaza, on je započeo Drugi vatikanski koncil, a papa Franjo je rekao da nam ne treba sljedeći koncil dok ne oživotvorimo Drugi vatikanski koncil", kaže.

Koren ukazuje i na sastanke svih kardinala, a ne samo izbornika. Kaže kako svi kardinali, pa i oni iznad 80. godine života, daju svoj doprinos.

"Kardinalima se sada obraća kardinal Re koji ima oko 90 godina i vi gledate kako je to čovjek optimizma i snažne životne energije koji po ničemu ne odaje da je u zalazu života. On je vrlo jasan u porukama i lijepo je naglasio dar zapovijedi ljubavi, ali i poniznost i služenje... Istaknuo je i kako je Gospodin to učinio i onome tko ga je izdao", navodi Koren aludirajući na riječi kardinala Rea tijekom mise koju su kardinali služili prije početka konklave.

Osobni tajnik kardinala Josipa Bozanića Tomislav Hačko za N1 je govorio o rasporedu hrvatskog kardinala i njegovog bosanskohercegovačkog kolege Vinka Puljića.

U Domu svete Marte, gdje će kardinali boraviti, nema interneta, sve kako bi se osigurala tajnost konklave.

"Na kardinalima je da prepoznaju Božju volju i odaberu papu koji će voditi Crkvu", rekao je.

I Bozanić i Puljić su na konklavi već treći put. "Oni su među rijetkim kardinalima koji imaju to iskustvo", zaključuje.

Sve događaje u Vatikanu prati naš Borna Šmer.

On javlja da se na Trgu svetog Petra okupio veliki broj ljudi koji čekaju početak konklave.

Kardinal Giovanni Battista Re, dekan Kardinalskog zbora, predvodio je misu za izbor rimskog prvosvećenika i pozvao na jedinstvo u vjeri i molitvi dok kardinali ulaze u konklavu radi izbora novog Pape.

"Neka izabrani Papa bude onaj kojega Crkva i čovječanstvo trebaju u ovom teškom, složenom i nemirnom prijelomnom trenutku povijesti", poručio je Re.

"Molimo za Papu koji će znati kako najbolje probuditi savjesti svih ljudi i probuditi moralne i duhovne snage u današnjem društvu koje ima tendenciju zaboraviti Boga", rekao je u kardinal Re.