Napeto u Mađarskoj: Orban pokušava spasiti posrnulu kampanju, Magyar zasad izbjegava zamke

Mađarski premijer Viktor Orbán odlučio je da je obračun s Bruxellesom upravo ono što je potrebno njegovoj posustaloj izbornoj kampanji, piše POLITICO.

Orbán je na domaćem terenu u defenzivi — uoči izbora 12. travnja u anketama zaostaje za svojim suparnikom Péterom Magyarom za oko 8 postotnih bodova. Stoga je krenuo u napad na dva svoja omiljena vanjska strašila: Bruxelles i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Time pokušava postaviti zamku Magyaru, 44-godišnjem zastupniku u Europskom parlamentu koji je na putu da ga porazi.

Magyar je svoju prednost u anketama izgradio laserskim fokusom na korupciju i loše upravljanje za koje tvrdi da su obilježili Orbánovih 15 godina na vlasti. Posljednje što želi jest izborna utrka u kojoj bi bio etiketiran kao proeuropski ili proukrajinski kandidat.

No upravo u tom smjeru Orbán sada pokušava usmjeriti kampanju. Na međunarodnoj pozornici njegova je vlada poduzela izrazito konfrontacijski potez blokiranjem financijskog paketa EU-a od 90 milijardi eura za Ukrajinu — dogovorenog na sastanku Europskog vijeća u prosincu — optužujući Kijev da odugovlači s popravcima naftovoda Družba koji opskrbljuje Mađarsku naftom.

Vrijeme Orbánova poteza teško da je slučajno, s obzirom na njegove probleme u izbornoj utrci. Nakon što je izazvao sukob s Bruxellesom oko Ukrajine, ovaj je tjedan dodatno podigao uloge optuživši Magyarovu stranku Tisza za izdaju, tvrdeći da je stala na stranu EU-a i Zelenskog u tom sporu.

Orban u ofenzivi

Sam Orbán predvodi ofenzivu. Svoj sukob s Bruxellesom i Kijevom prikazuje kao isto što i borbu protiv stranke Tisza, koju je optužio da „sramotno šuti” o problemima s opskrbom naftom iz Ukrajine.

„U skladu s Bruxellesom i Kijevom, umjesto nacionalne vlade, oni [Tisza] žele dovesti proukrajinsku vladu na vlast u Mađarskoj. Zato ne štite interese mađarskog naroda i Mađarske”, poručio je Orbán u objavi na Facebooku u ponedjeljak.

Uslijedila je nova objava u kojoj je naveo da bi Tisza uništila energetski sektor zemlje te inzistirao da je njegova vladajuća stranka Fidesz „siguran izbor u travnju”.

„Cilj [oporbe] je kaos, nestašice goriva i rast cijena benzina prije izbora. Zato su stali uz Zelenskog, protiv mađarskog naroda”, rekao je Orbán.

Zaobilazeći zamku, Magyar je uzvratio na Orbánove optužbe — ne braneći EU ili Zelenskog, nego tvrdeći da premijerovo loše gospodarsko upravljanje potiče visoke cijene te ističući da je gorivo jeftinije u Poljskoj, Češkoj i Bugarskoj.

„Orbán ne upravlja učinkovito i ne pokazuje interes za kontinuirano pogoršanje situacije mađarskih građana ili poduzeća. Umjesto toga, odlučuje lagati, poticati mržnju i opteretiti zemlju nekim od najviših poreza u Europi”, rekao je Magyar.

Koliko je Magyar zapravo proeuropski?

Za EU je ključno pitanje koliko će dugo Orbán, čelnik Unije najbliži Kremlju, odugovlačiti ovaj sukob. Kijevu je očajnički potrebna injekcija od 90 milijardi eura, a šest tjedana neizvjesnosti zbog mađarskih izbora moglo bi dodatno rasplamsati geopolitičke napetosti oko rata u Ukrajini, piše POLITICO.

Iako velik dio Bruxellesa priželjkuje Magyarovu pobjedu — uglavnom kako bi se okončalo mađarsko blokiranje pomoći Ukrajini — ironija Orbánovih napada jest da Magyar nipošto nije bezrezervno proeuropski političar, a još manje proukrajinski. Štoviše, u nekim nacionalno obojenim porukama nadmašuje i samog Orbána. Tisza je, primjerice, glasala protiv zajma od 90 milijardi eura za Ukrajinu u Europskom parlamentu, a Magyar se snažno usprotivio planovima za ubrzano članstvo Kijeva u EU-u.

U intervjuu za POLITICO 2024. godine Magyar je rekao da je Tisza proeuropska, ali je otvoreno govorio o manama EU-a. Izrazio je protivljenje europskoj „superdržavi” te rekao da nema „prijatelje” u Europskom parlamentu. To je uslijedilo nakon njegove prve konferencije za medije u Parlamentu, na kojoj se usprotivio slanju oružja Ukrajini.

Ranije ove godine Orbánov Fidesz pokušao je pritisnuti Magyara oko velikog trgovinskog sporazuma EU-a i Mercosura s Južnom Amerikom, kojem se protivi jer bi, tvrdi, naštetio mađarskim poljoprivrednicima. U Budimpešti je Orbán optužio Magyara da podupire sporazum i potkopava poljoprivrednike jer Tisza sjedi u klubu Europske pučke stranke (EPP) u Europskom parlamentu, koji je podržao sporazum.

No Tisza je u siječnju glasala za zamrzavanje ratifikacije sporazuma EU–Mercosur, odstupivši od linije EPP-a — potez koji je, prema riječima jednog prisutnog dužnosnika, izazvao „oluju negodovanja” protiv mađarske delegacije na kasnijem sastanku kluba.

Pažljivo odmjerene poruke

Magyarov nelagodan odnos s Bruxellesom bio je vidljiv i na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji ovog mjeseca. Tamo je, piše POLITICO, započeo oprezno približavanje europskim 'teškašima', uključujući njemačkog kancelara Friedricha Merza i vicekancelara Larsa Klingbeila, kao i poljskog premijera Donalda Tuska, hrvatskog premijera Andreja Plenkovića te finskog predsjednika Alexandera Stubba.

Poruke su bile pažljivo odmjerene. Magyar je rekao da želi poništiti štetu koju je Orbán nanio demokratskim i pravosudnim standardima, ali s glavnim ciljem vraćanja Mađarskoj pristupa fondovima EU-a i obrane „mađarskih interesa”. Njegov je ton o Ukrajini bio znatno suzdržaniji.

„Najviši prioritet buduće vlade Tisze bit će osigurati EU fondove na koje Mađarska ima pravo. Da bismo to postigli, odmah ćemo uvesti stroge antikorupcijske mjere, obnoviti neovisnost pravosuđa te zaštititi slobodu medija i visokog obrazovanja”, napisao je na X-u nakon sastanka s Merzom 14. veljače.

Iako je to bilo glazba za uši europskom mainstreamu, Magyar je također rekao da je u razgovoru s poljskim premijerom Tuskom naglasio da ne podržava ubrzano članstvo Kijeva u EU-u.

Sve u svemu, Magyar ostaje enigma promatračima i u EU-u i u Ukrajini.