Nove članice mogle bi u Europsku uniju i bez suglasnosti svih zemalja?

Prijedlog za izmjenu pravila članstva u EU-u još je u ranoj fazi i morao bi biti odobren od svih postojećih članica, prema trojici europskih diplomata i jednom dužnosniku EU-a upoznatom s raspravama. Ideja je da bi nove članice stekle puna prava tek nakon što Unija reformira način funkcioniranja kako bi pojedinačnim državama bilo teže blokirati politike pravom veta.

Riječ je o najnovijem pokušaju vlada koje podupiru proširenje EU-a, poput Austrije i Švedske, da udahnu novi život procesu koji trenutno blokiraju Budimpešta i još nekoliko glavnih gradova, zbog straha da bi proširenje moglo donijeti neželjenu konkurenciju na lokalnim tržištima ili ugroziti sigurnosne interese.

"Proširenje ne smije biti usporeno"

Europska unija učinila je proširenje strateškim prioritetom suočena s ekspanzionističkom politikom ruskog predsjednika Vladimira Putina. Međutim, nastojanja da se broj članica poveća s trenutačnih 27 na čak 30 u sljedećem desetljeću izlažu Uniju njezinim unutarnjim podjelama.

"Buduće članice trebale bi se odreći prava veta dok se ne provedu ključne institucionalne reforme - poput uvođenja kvalificirane većine u većini područja politika", izjavio je Anton Hofreiter, predsjednik Odbora za europske poslove njemačkog Bundestaga. "Proširenje ne smije biti usporeno zbog blokiranja reformi od strane pojedinih država članica EU-a."

Inicijativa bi omogućila državama koje su trenutačno na putu prema članstvu - poput Ukrajine, Moldavije i Crne Gore - da uživaju mnoge pogodnosti članstva u EU-u, ali bez prava veta, koje su vlade država članica uvijek smatrale ključnim alatom za sprječavanje politika koje im ne odgovaraju.

Prema riječima istih diplomata i dužnosnika, ideja koja se zasad neslužbeno razmatra među državama članicama i Europskom komisijom jest da bi se novim državama omogućilo pristupanje bez prava veta barem u početnom razdoblju članstva. Time bi se proces mogao provesti bez potrebe za izmjenom temeljnih ugovora EU-a, što mnoge vlade smatraju neprihvatljivim.

Ranije su čelnici EU-a inzistirali da su takve izmjene potrebne prije nego što blok primi nove članice poput Ukrajine, upozoravajući na rizik od dodatne paralize donošenja odluka u Bruxellesu. Međutim, pokušaji ukidanja prava veta i postojećim članicama naišli su na snažno protivljenje, ne samo Mađarske nego i Francuske te Nizozemske.

Rastuće nezadovoljstvo

"Plan prema kojem bi nove članice pristupile bez punih glasačkih prava osigurao bi da ostanemo sposobni djelovati čak i u proširenom EU-u", rekao je Hofreiter. "Iz razgovora s predstavnicima zemalja zapadnog Balkana dobivam jasne signale da se ovaj pristup smatra konstruktivnim i izvedivim."

Zahtjev da se nove države ne mogu pridružiti dok EU ne reformira način rada mogao bi, kaže, omogućiti Uniji da blokira proširenje na mala vrata.

Ova inicijativa poklapa se s rastućim nezadovoljstvom među državama kandidatkinjama u istočnoj Europi i na zapadnom Balkanu, koje su provele duboke unutarnje reforme, ali se ni nakon godina približavanja nisu našle bliže članstvu. U slučaju Crne Gore, pregovori o pristupanju EU-u započeli su još 2012. godine.

"Posljednja zemlja koja je ušla u EU bila je Hrvatska prije više od 10 godina - a u međuvremenu je Ujedinjeno Kraljevstvo izašlo", rekao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u intervjuu za Politico. "Zato vjerujem da je sada vrijeme da se proces oživi, da se ponovno probudi ideja EU-a kao kluba koji i dalje ima privlačnu snagu."

Zamjenik ukrajinskog premijera Taras Kačka izrazio je sličnu zabrinutost, pozivajući na kreativna rješenja za deblokadu procesa proširenja. Ukrajinski zahtjev za članstvo trenutačno je blokiran vetom Mađarske.

"Čekanje nije opcija", rekao je Kačka u intervjuu. "Potrebno nam je rješenje ovdje i sada. To je važno za Ukrajinu, ali i za Europsku uniju... Mislim da, dok Rusija testira europsku sigurnost dronovima, isto čini i podrivanjem jedinstva Europske unije."

Iako je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen postavila proširenje u središte svoje strateške agende, obećavajući članstvo Ukrajini i Moldaviji do 2030., države članice dosad su odolijevale pokušajima ubrzanja procesa.

Početkom mjeseca, zemlje EU-a odbile su prijedlog predsjednika Europskog vijeća Antónia Coste da se krene naprijed s proširenjem, o čemu je prvi izvijestio Politico.

U srijedu će se čelnici zemalja zapadnog Balkana - Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije - sastati s europskim čelnicima u Londonu na samitu "Berlinskog procesa", usmjerenom na jačanje integracije tih zemalja kao koraka prema članstvu u EU-u.

Uoči nadolazeće procjene Komisije o stanju pregovora s državama kandidatkinjama, tzv. paketa proširenja, jedan od diplomata EU-a sugerirao je da bi Komisija mogla ubrzati proces pokretanjem pojedinih pregovora bez potrebe za formalnim odobrenjem svih 27 članica, čime bi se izbjeglo davanje Orbánu prava veta u svakoj fazi.

Ključno je da se, kao dio paketa proširenja, očekuje i prijedlog unutarnjih reformi EU-a radi pripreme bloka za primanje novih članica.

Ekspanzionistička Rusija

U međuvremenu, rani nacrt zaključaka za sastanak čelnika EU-a u Bruxellesu u četvrtak ne sadrži ni spomen proširenja - što je izazvalo bijes među državama koje zagovaraju širenje.

Članstvo u Europskoj uniji često se ističe kao glavni geopolitički alat bloka protiv agresivne Rusije.

"Kad danas govorimo o proširenju, jedno je jasno: moramo postati brži, manje birokratski i učinkovitiji", izjavila je austrijska ministrica za europske poslove Claudia Plakolm za Politico. "Ako EU ne pojača tempo, izgubit ćemo prostor pred trećim akterima koji već čekaju zauzeti naše mjesto."

Buduće članstvo u EU-u bilo je ključno pitanje na nedavnim izborima u Moldaviji, na kojima je pobijedila proeuropska predsjednica Maia Sandu, dok je težnja prema članstvu u Uniji bila snažan motiv Ukrajinaca još od prosvjeda na Majdanu 2014. protiv ruske dominacije.

"Ukrajinci se već tri i pol godine svakodnevno bore da spriječe Rusiju da uđe u Europu", rekla je povjerenica EU-a za proširenje Marta Kos u pisanoj izjavi za Politico. "U Moldaviji je presudna bila vjerodostojnost europske perspektive... Uvjeren(a) sam da države članice to neće ugroziti."

Unatoč pritiscima iz Bruxellesa, čelnici EU-a koji se kod kuće suočavaju s rastom potpore krajnje desnim strankama ne žure s proširenjem bloka na 30 ili više članica.

Na konferenciji za novinare u srpnju, njemački kancelar Friedrich Merz slučajno je otkrio da ne očekuje da će Ukrajina pristupiti EU-u u okviru sljedećeg sedmogodišnjeg proračuna, koji traje do 2034.

"Ukrajinsko članstvo vjerojatno neće imati neposredan utjecaj na srednjoročnu financijsku perspektivu Europske unije", rekao je tada Merz.