Ukrajinska kontraofenziva na jugu, koja je službeno počela krajem kolovoza, danas ulazi u osmi dan. Iz Kijeva tvrde da ukrajinske oružane snage napreduju i najavljuju da će osloboditi područja koja je ruska vojska zauzela u prvim danima rata, dok iz Moskve tvrde da je “ukrajinska ofenziva propala” i da su uspjeli odbiti sve napade.

Počinje treća faza rata

Ukrajinska vojska objavila je 29. kolovoza da počinje dugo najavljivanu kontraofenzivu na jugu.

Službena Ukrajina prvi je put nagovijestila vojnu ofenzivu velikih razmjera sredinom i krajem srpnja, rekavši da od ukrajinske kontraofenzive treba očekivati „vidljive rezultate“ u kolovozu 2022. godine. Ukrajinski general Dmitro Marčenko, zadužen za odbranu Mikolajiva, rekao je 15. srpnja da bi Ukrajina “do ljeta mogla izvesti masovnu kontraofenzivu ako bi dobila dovoljno oružja”.

Vojni analitičari kontraofenzivu smatraju trećom fazom rata u Ukrajini. Prva faza rata trajala je od 24. veljače do sredine travnja kada su ključne mete bili manji gradovi na području Kijeva i Harkiva, ali i Lavova na zapadu, odnosno Mariupolja na jugu. Druga faza rata počela je 19. travnja kada je Rusija objavila da je glavni cilj njene vojske “potpuno oslobođenje Donbasa”, kao i da svoje snage usmjerava prema tom teritoriju.

Tri glavne mete ukrajinske kontraofenzive

Prema navodima ukrajinske vojske, cilj akcije je ponovno uspostavljanje kontrole u dijelovima Hersona, Zaporižja i Mikolajiva.

Područje Hersona bilo je jedno od prvih koje je ruska vojska zauzela u Ukrajini već u prvim danima rata. Do početka lipnja, ruske trupe kontrolirale su oko 95 posto Hersonske regije, što je pored Luganske regije, jedina regija u Ukrajini koju je ruska vojska uspjela skoro u cjelini zauzeti.

Također, Herson je drugi najveći grad u Ukrajini pod ruskom okupacijom nakon Mariupolja, a ova regija ima i veliku stratešku važnost, s obzirom na to da je njenim zauzimanjem Rusija pod svoju kontrolu stavila velike dijelove priobalnih područja duž Azovskog i Crnog mora, što su i rute koje Ukrajina koristi za izvoz žitarica.

Još jedan razlog zbog kojeg je Hersonska regija važna za Rusiju je što je zauzimanjem ovog dijela Ukrajine uspostavljen dio kopnenog koridora između poluotoka Krim i Donbasa, odnosno Donjecke i Luganske regije gdje su prije osam godina proruski separatisti jednostrano proglasili Donjecku i Lugansku Narodnu Republiku (DNR i LNR).

Iz istog razloga Rusiji je važna i regija Zaporižja koja se nalazi između Hersonske i Donjecke regije na koju se naslanja regija Lugansk.

Zauzimanjem ovih teritorija Rusija je uspostavila kopneni put Lugansk-Donjeck-Zaporižje-Herson-Krim koji je Krimskom mostom povezan s Rusijom.

U regiji Zaporižja postotak teritorija koji ruska vojska kotrolira je manji – oko 75 posto. Međutim, u toj regiji ruska vojska uspjela je zauzeti nuklearnu elektranu Zaporižje, najveću nuklearnu elektranu u Europi. Tjednima unatrag, dvije strane međusobno se optužuju za granatiranja kompleksa elektrane, dok svijet strahuje od nuklearne katastrofe.

U regiji Mikolajiva, koja se nalazi između Hersonske regije i regije Odese sa zapadne strane, ruske snage kontroliraju tek oko 10 posto teritorija. To je i razlog zbog kojeg ruska vojska nije uspjela zauzeti luku Odesa za gotovo 200 dana rata.

Referendumi o pripajanju Rusiji

Proruske vlasti, koje je ruska vojska nametnula nakon okupacije, objavile su početkom svibnja da se spremaju održati referedume o pripajanju Rusiji.

Kao jedan od mogućih datuma održavanja tih referenduma spominje se rujan, dok je opcija broj dva, koju uglavnom spominju proruski separatisti iz Hersonske regije, “do kraja godine”.

Planirani referendumi trebali bi biti nalik onom koji je u ožujku 2014. godine održan na Krimu, nakon čega je Rusija priznala Krim kao dio svog teritorija, što Ukrajina i ostatak svijeta smatraju aneksijom.

Prema do sada poznatim informacijama, referendumi bi se trebalo održani u Hersonskoj i Zaporiškoj regiji, dok bi manji dio Mikolajviske regije koji je pod ruskom kontrolom trebao biti uključen u Hersonsku regiju.

Proruske vlasti iz Hersona već su poduzele prve korake prema pripajanju Rusiji dodjeljivanjem ruskih putovnica stanovnicima te regije i izdavanjem putovnica Ruske federacije svim bebama rođenim u toj regiji od uspostavljanja ruske vojno-civilne administracije 2. travnja. Također, u Hersonskoj regiji, proruske vlasti su promijenile nastavni plan i uskladile ga s ruskim te uvele rublju kao službenu valutu.

Što je ukrajinska vojska napravila do sada?

Ukrajinska vojska objavila je malo vijesti o napretku kontraofenzive. Zapadni mediji objavili su da je ukrajinska vojska uspjela zauzeti nekoliko sela u Hersonskoj regiji, međutim iz Kijeva to nije potvrđeno.

Kako je ranije navedeno, pogođeni su mostovi zapadno od rijeke Dnjepar na kojoj se nalazi grad Herson, a koje su ruske trupe koristile za snabdijevanje svojih trupa.

Ukrajinske snage nekoliko puta su gađale Antonovski most na Dnjepru američkim raketama HIMARS, ali ruska strana tvrdi da most nije uništen, već samo oštećen, kao i da su popravci u tijeku. Riječ je o ključnom mostu na Dnjepru koji ruske trupe koriste za snabdijevanje, ali i za dopremanje artiljerije u Herson.

📹 #Ukraine has once again struck the Antonivsky bridge in #Kherson. #HIMARSoCLOCK pic.twitter.com/kGojTpBeir

— KyivPost (@KyivPost) September 4, 2022

Ruski odgovor na ukrajinsku akciju

Nepuna 24 sata otkad je ukrajinska vojska objavila početak kontraofenzive, rusko ministarstvo obrane objavilo je da je “propala ukrajinska ofenziva na jugu”.

“Oružane snage Rusije odbile su danas ofenzivu ukrajinskih trupa u regijama Mikolajiv i Herson, koja je izvršena po naredbi Volodimira Zelenskog, a ukrajinske snage su pretrpjele velike gubitke”, objavilo je rusko ministarstvo 30. kolovoza.

Ruska strana također tvrdi da ukrajinske trupe nisu uspjele probiti liniju na frontu, navodeći da su te tvrdnje “lažne”. Međutim, istog dana, 30. kolovoza, ruska vojska počela je razmještati svoje trupe u Hersonskoj regiji, piše Nova.rs.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.