Politico: Slom komunikacije Ursule von der Leyen

Novinari, lobisti pa čak i dio zaposlenika same Komisije koji se oslanjaju na njezin medijski tim žale se da je do informacija teže doći nego ikad. Od početka njezina drugog mandata u prosincu, organizacija Ursule von der Leyen kritizirana je zbog netransparentnosti, zbunjujućih, kontradiktornih ili čak pogrešnih informacija, tvrdi 12 dužnosnika Komisije, lobista, stručnjaka za EU politike i novinara s kojima je razgovarao POLITICO.

Kritike su dio šire sumnje – i među saveznicima i među protivnicima – u njezin centralizirani stil vođenja za koji kažu da instituciju čini manje transparentnom. Pritom raste politički pritisak: sljedeći su tjedan zakazana dva glasovanja o nepovjerenju, dok se centar europske politike urušava.

Von der Leyenina vjerodostojnost kao čelnice, ali i pozicija EU-a na globalnoj sceni, stalno su na kušnji. U trenutku kada rastu antieuropske snage, a politička i ekonomska moć Unije slabi, Komisiji je potrebna snažna komunikacija – no mnogi sugovornici smatraju da sadašnja postava nije dorasla zadatku.

„Mi smo izvršno tijelo Europe, a imamo komunikacijsku službu koja nije ni približno na razini glavnih gradova kad je riječ o davanju informacija medijima“, rekao je jedan visoki dužnosnik Komisije, naglašavajući da slaba komunikacija potiče sumnje u transparentnost jer novinari ne mogu obavljati svoj posao.

U fokusu kritika nalazi se Služba glasnogovornika Komisije (SPP), koja vodi službenu komunikaciju s medijima. Ima oko 80 zaposlenih, uključujući 12 glasnogovornika koji jedini smiju istupati javno pod imenom. Izravno odgovara von der Leyen.

No odnosi između SPP-a i novinara ozbiljno su se pogoršali.

„Mjesecima se žalimo da nam daju sterilna priopćenja umjesto pravih informacija i pravnih dokumenata te da Komisija namjerno odgađa informacije“, rekao je Dafydd ab Iago, predsjednik Međunarodnog udruženja novinara u Bruxellesu.

SPP odbacuje optužbe i tvrdi da ostaje posvećen svom zadatku. „Shvaćamo komentare i kritike vrlo ozbiljno“, izjavila je glavna glasnogovornica Paula Pinho.

Prema riječima službenika koji poznaju sustav, problemi su višeslojni. Neki smatraju da glasnogovornici ne dobivaju informacije od vodstva, drugi ističu manjak resursa – von der Leyen je lani smanjila broj glasnogovornika. Najčešća zamjerka ipak je da predsjednica i njezin uski tim previše centraliziraju sve odluke, što stvara uska grla i ograničava što glasnogovornici smiju reći.

„Nije stvar u tome da SPP nema informacije, već moraju čekati odobrenje kabineta predsjednice da išta podijele. A njezino je vodstvo izrazito nesklono riziku“, rekao je jedan viši dužnosnik. Drugi je dodao da von der Leyen ne skriva informacije namjerno, ali i da je frustracija novinara opravdana.

Današnja struktura vuče korijene iz mandata Jeana-Claudea Junckera (2014.–2019.), kada je služba glasnogovornika stavljena pod strožu kontrolu, a povjerenicima je zabranjeno odstupati od službene linije. Tada je Margaritis Schinas proveo niz reformi koje su SPP pretvorile u produženu ruku predsjedničkog kabineta.

Takva centralizacija, tvrde promatrači, danas je očitija nego ikad. „Fenomen centralizacije komunikacije odražava dublju centralizaciju moći, što je danas puno lakše uočiti nego prije deset godina“, kaže Alberto Alemmano, profesor prava i politike EU-a u Parizu.

Schinas pak smatra da je snažnija, „predsjedničkija“ Komisija bila neizbježna:

„Neizbježno je da središte gravitacije bude u Berlaymontu“ (sjedištu Komisije u Bruxellesu), rekao je. „Ne vidim kakva bi bila alternativa.“