Ima ljudi koji ilegalno dovode izbjeglice u Njemačku bez ikakve naknade. Ako budu uhvaćeni, prijeti im višegodišnja kazna zatvora. Evo priče o kurdskoj obitelji koju su pomagači doveli iz BiH preko Hrvatske do Njemačke.
Prošli tjedan je grupa pomagača krenula u Bosnu i Hercegovinu, na put dug 1.400 kilometara, kako bi dovela jednu šesteročlanu obitelj u Njemačku. Morali su prijeći četiri dobro čuvane granice. A to je veliki rizik. Ako ih uhvate, mogli bi biti osuđeni na kaznu do 10 godina zatvora, piše Deutsche Welle.
vezana vijest
Politički TV-magazin njemačkog javnog servisa ARD “Report Mainz” uspio je djelomično dokumentirati ovu akciju. Zašto pomagači riskiraju svoju slobodu kako bi omogućili drugima da žive u slobodi?
“Mi to radimo iz uvjerenja. Vjerujemo u slobodu kretanja za sve. Vjerujemo u ljudska prava. I smatramo da su ona strukturalno prekršena na vanjskim granicama EU-a”, objašnjava Sophie u intervjuu za TV-magazin “Report Mainz”. Ne želi otkriti svoje pravo ime.
Ovoga puta u Njemačku je iz BiH preko Hrvatske i Slovenije dovedena jedna kurdska obitelj sa sjevera Iraka. Prije šest godina ti su ljudi preko Turske stigli u Grčku, kako bi pobjegli od siromaštva i nasilja. Djeca su trebala imati bolji život, ali ispalo je drugačije, kaže majka.
Nekoliko godina obitelj je boravila u kampovima na grčkom otoku Lezbos. Majka Hana opisuje ponižavajuće uvjete u izbjegličkim kampovima Moria i Kara Tepe: “Danonoćno je bilo tuča i svađa. Bili smo i bez hrane i bez pomoći, nismo imali ništa. Nakon šest godina bila sam potpuno iscrpljena”, kaže Hana.
Dodaje i da njena djeca nisu mogla ići u školu, da im otac nije mogao naći posao i da skoro uopće nisu imali novaca. Budući da za njih nije bilo perspektive u Grčkoj, odlučili su krenuti dalje. Iz Atene su Balkanskom rutom stigli do Sarajeva.
Kršenja zakona na europskim vanjskim granicama
Priča o kurdskoj obitelji je tipičan slučaj, potvrđuje odvjetnik i politolog Maximilian Pichl sa Sveučilišta u Kasselu. On se godinama bavi kršenjem zakona na vanjskim granicama EU-a: “Mnogi ljudi koji su zaglavili na Balkanskoj ruti bili su godinama u Grčkoj. Za njih nije bilo političkog ili pravnog rješenja. Mnogi sada odlaze odande jer ne vide perspektivu.”
Prema njegovim navodima EU je trebao preuzeti odgovornost za te ljude u skladu sa svojim pravno-zakonskim normama kako bi se pronašlo rješenje. Sada drugi preuzimaju taj zadatak i postaju aktivni.
Pomagači su pokupili Hanu i njenu obitelj na pograničnom području između BiH i Hrvatske. Hana je dobila precizna uputstva, vrijeme i mjesto susreta za sljedeći dan. Boji se prelaska granice u Hrvatsku jer se ona smatra opasnom zonom za izbjeglice. “Ovdje ima mnogo problema s hrvatskom policijom. Uzmu vam novac, unište telefon i samo vas odvedu sa sobom”, kaže Hana. Ono što ova majka opisuje stručnjaci nazivaju pushback. Riječ je o nezakonitom odbijanju izbjeglica s vanjskih granica EU-a.
To je, kaže odvjetnik Pichl, uobičajena praksa na bosansko-hrvatskoj granici. Tamo je na dnevnom redu nasilje: “Odbijanje migranata se obavlja nasilnim putem, ljudi se maltretiraju, oduzimaju im se vrijedne stvari. I prema maloljetnicima se tako odnose.” Ako bi Hanina obitelj bila uhićena na hrvatskom pograničnom području, prijetila bi joj deportacija u BiH – bez ikakve šanse da dobije zakonom zajamčeno pravo na podnošenje zahtjeva za dobivanje azila.
Humanitarna pomoć ili organizirano krijumčarenje ljudi?
Zbog ovakvih izvještaja pojedinci su odlučili pomagati migrantima u prelasku granice. Oni do danas nisu uhićeni zbog ovakvih akcija.
“Naravno da se uvijek može dogoditi da dođe do kontrole na putu i da ljudi prisilno budu vraćeni natrag. To je opasno. Ljudi se moraju vratiti i ne znate što im se sve može dogoditi”, kaže pomagač u bijegu koji se predstavlja kao Tom.
Prošle srijede pomagači su odvezli Hanu i njezinu obitelj do zelene granice između BiH i Hrvatske. Onda je ova obitelj sa četvero djece u dobi od dvije do jedanaest godina morala u mraku prijeći preko otvorenog polja do dogovorenog mjesta u Hrvatskoj. S druge strane granice na njih su čekali pomagači u bijegu, bila je to napeta situacija za sve.
“I ja sam se tada istinski uplašio. Noge su mi klecale. A onda kažeš sebi, u najgorem slučaju ćeš za dvadeset minuta sjediti u policijskom autu”, kaže Tom.
Nakon dva sata hoda obitelj je stigla na dogovoreno mjesto. Odande su automobilom prevezeni kroz šumsko područje na hrvatsko-slovenskoj granici. Tu je počela sljedeća faza. Prerušeni u planinarsku grupu, oni su krenuli kroz slovenske planine.
Besplatna pomoć migrantima – kazneno djelo
“U Njemačkoj je besplatna pomoć ljudima u bijegu izjednačena s kriminalnim činom krijumčarenja ljudi, orijentiranim na profit”, kaže Andreas Schloenhardt.
Kao profesor kaznenog prava na sveučilištima u Queenslandu i Beču godinama se bavi problematikom krijumčarenja ljudi i migracijama.
“Ako netko iz sažaljenja učini nekome uslugu i besplatno mu pomogne pri ulasku ili izlasku iz zemlje, to je već kazneno djelo”, kaže ovaj profesor.
vezana vijest
Andreas Schloenhardt smatra da humanitarnu pomoć u bijegu treba vrednovati drugačije od kriminalnog čina krijumčarenja ljudi. Uostalom, kaže on, zadatak je države da omogući razumne i brze, poštene i transparentne postupke za dobivanje azila.
“I tu su zakazale mnoge zemlje u Europi i EU u cjelini. Zato cvjeta trgovina ljudima”, upozorava ovaj stručnjak.
Pravosuđe bi, smatra on, trebalo razlikovati između humanitarne pomoći ljudima koji su u bijegu i krijumčarenja ljudi. Nakon hrvatske, Hanina obitelj je uspjela prijeći i slovensku granicu.
Pomagači su ih odveli na sigurno mjesto, gdje su napravili nekoliko dana pauze prije nego što su nastavili put.
Grupa je stigla u Njemačku prošle subote. Sada se obitelj suočava sa sljedećim izazovom: postupkom za dobivanje azila.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!